- Sada, više nego ikad, postali smo svjesni koliko je zdravlje važno i zato miss7 i Vindija donose specijal 'Moje lijepo zdravo tijelo' u kojem ćeš pronaći niz super savjeta za zdravlje i ljepotu
- Danas je dan za zdravu hranu pa ti otkrivamo koje sve dokazane dobrobiti jogurt ima za tvoje tijelo
- Pripremili smo ti i recept za preukusne muffine od jogurta i bučinih sjemenki koji tako izvrsno prijaju uz - pogađaš - čašu jogurta
Ako svakodnevno dan započinješ jogurtom možda nisi ni svjesna koje sve to pozitivne učinke ima za tvoje tijelo. Više je razloga zbog kojih trebaš nastaviti redovito konzumirati jogurt. A ako to do sada nisi činila, možda te ovih osam svojstava uvjeri kako je pravo vrijeme da ga uvrstiš u svoju dnevnu prehranu. P.S.: na kraju članka nalazi se i recept za preukusne muffine s jogurtom i bučinim sjemenkama koji će tako sjajno ići, već pogađaš, uz čašu hladnog jogurta.
1. Pomaže postići ravan trbuh
Prema studiji sa Sveučilišta u Tennessee u Knoxvilleu osobe koje su jele 500 g jogurta dnevno, u kombinaciji sa smanjenim unosom kalorija, izgubile su 22 posto više težine i 81 posto više masnoće oko trbuha od osoba koje su preskočile ovaj međuobrok. Također su zadržale i jednu trećinu više mišićne mase."Unošenjem jogurta u organizam unosimo kalcij koji signalizira izlučivanje manje hormona kortizola, što olakšava mršavljenje, dok aminokiseline pomažu u sagorijevanju masnih naslaga" - otkrio je dr. Michael Zemel, profesor nutricionizma i autor navedene studije.
2. Pomaže regulirati probavu
Naziv "aktivna kultura" koji nalazimo na čašici jogurta označava da se u njemu nalaze probiotici, odnosno dobre bakterije koje žive u našem probavnom traktu i pomažu u izbacivanju štetnih mikroorganizama. Danas, mnoge vrste jogurta sadrže i posebne sojeve probiotika koji pomažu pri regulaciji probave ili jačaju imunitet.
3. Kroz njega ćeš unijeti puno vitaminima
Samo jedna porcija jogurta značajan je izvor kalija, fosfora, riboflavina, joda, cinka i vitamina B5. Također sadrži i vitamin B12 čija je zadaća da čuva crvene krvne stranice i pomaže u očuvanju zdravlja živčanog sustava. "Uobičajeni su izvori vitamina B12 životinjskog porijekla, na primjer piletina, riba, stoga strogi vegetarijanci često pate od manjka tog vitamina", kaže Jackie Newgent, fitness savjetnica i autorica knjige 'Big Green Cookbook'. Jedenje više jogurta može pomoći u popunjavanju ove praznine: 220 g jogurta sadrži 1.4 mikrograma vitamina, što je 60 posto dnevne preporučene doze za žene.
4. Potpomaže brži oporavak nakon tjelovježbe
S pravim omjerom proteina i ugljikohidrata jogurt je odličan izbor za konzumaciju nakon tjelovježbe, po mogućnosti unutar 60 min nakon tjelovježbe. Proteini osiguravaju aminokiseline koje su nužne mišićima pri oporavku, a ugljikohidrati obnavljaju ispražnjene energetske zalihe u mišićima. Bonus je ako uz jogurt popiješ i vode. Naime, proteini iz jogurta pomažu crijevima u apsorpciji vode što pozitivno djeluje na hidrataciju cijelog organizma.
5. Pomaže u prevenciji visokog krvnog tlaka
Većina nas (oko 70%) svakodnevno u organizam unosi dvaput više od preporučene dnevne doze soli. S vremenom to može dovesti do visokog krvnog tlaka, bolesti bubrega i srca. Kalij iz jogurta (600 mg kalija na 220 g jogurta) pomaže u izbacivanju viška soli iz organizma. Studija objavljena u 'American Journal of Clinical Nutrition' pokazala je da su osobe koje su dnevno konzumirale dvije ili više porcija jogurta za 54 posto smanjile rizik od nastajanja visokog krvnog tlaka u odnosu na osobe koje su konzumirale manje porcije.
6. Pomaže se boriti protiv prehlade
Prema rezultatima istraživanja Sveučilišta u Beču, sezonu prehlade i gripe bez problema ćeš preskočiti budeš li jela 100 g jogurta dnevno. Provedeno istraživanje je pokazalo da su žene koje su dnevno konzumirale barem 100 g jogurta imale aktivnije T stanice (stanice koje se bore protiv bolesti i infekcija) nego što su to imale prije početka redovne konzumacije ove namirnice. "Zdrave bakterije iz jogurta signaliziraju imunološkom sustavu da se bori protiv štetnih bakterija" - tvrdi autorica studije dr. Alexa Meyer. Osobe koje pate od alergija imaju nisku razinu T-stanica stoga će ih razveseliti vijest da im jogurt može olakšati stvari. Rezultati istraživanja studije objavljene u 'Journal of Nutrition' pokazuju da su osobe koje su dnevno konzumirale 200 g jogurta rjeđe pokazivale simptome alergije od osoba koje nisu redovito konzumirale jogurt.
7. Pomoći će ti sačuvati lijep osmijeh
Usprkos šećeru u svome sastavu, voćni jogurt ne uzrokuje karijes. Znanstvenici s Marmara University iz Turske testirali su niskokalorične, lagane i voćne okuse jogurta i otkrili su da niti jedan ne oštećuje zubnu caklinu, što je inače najčešći uzrok propadanja zubi. Također, mliječna kiselina iz jogurta štiti tvoje desni. Stoga, želiš li smanjiti rizik od zubnih bolesti i do 60 posto trebaš pojesti barem 50 g jogurta dnevno.
8. Držat će te dulje sitom
Jogurt je izvrstan izvor proteina, ali ipak postoji jedna vrsta koja sadrži čak dvostruku dozu. Riječ je o grčkom jogurtu za kojeg se pokazalo kako ima i do 20 g proteina po čašici, dok tradicionalne vrste jogurta znaju imati i svega 5 g. Ako jedeš jogurt zbog proteina potraži vrste koje sadrže barem 8-10 g po porciji. Proteini iz jogurta mogu uvelike pomoći u otklonu dojma gladi. Tako je u časopisu 'Apetite' objavljeno istraživanje u kojem se pokazalo kako su oni ispitanici koji su konzumirali grčki jogurt nakon ručka osjećali sitije od onih od skupine koja je jela jogurt s manje proteina.
Ovaj muffin s jogurtom je kao stvoren za preukusan doručak uz - čašu jogurta
Za kraj samo ti spremili recept za muffine s bučinim sjemenkama. Idealna su opcija za ukusan doručak, a tako se dobro slažu upravo s jogurtom!
Sastojci:
1 šalica (250 mL) brašna od cijelog zrna pšenice
2/3 šalice (160 ml) univerzalnog brašna
1/2 šalice (125 ml) pšeničnih klica
1/2 šalice (125 mL) sirovih sjemenki bundeve
1/2 šalice (125 mL) pečenih sjemenki suncokreta
2 žlice (30 mL) mljevenih lanenih sjemenki
2 žličice (10 mg) prašak za pecivo
1 žličica (5 mL) mljevenog đumbira ili cimeta
1/4 žličice (1 mL) sode bikarbone
1/4 žličice (1 mL) soli
1 jaje
1 šalica (250 mL) mlijeka
2/3 šalice (160 ml) tekućeg meda ili pakiranog smeđeg šećera
1/2 šalice (125 ml) običnog jogurta
Rastopljeno 1/4 šalice (60 ml) maslaca
Posuti na vrh:
1 žlicu (15 ml) sirovih sjemenki bundeve
1 žlicu (15 ml) sirovih sjemenki suncokreta
Priprema:
Zagrij pećnicu na 190°C. Kalup za muffine premaži maslacem ili obloži papirom za pečenje kako se smjesa ne bi zalijepila. Ako nisi kupila prethodno samljevene sjemenke lana, usitni ih u mlincu. U velikoj zdjeli zamiješaj pšenično i obično brašno, sjemenke bundeve, sjemenke lana, prašak za pecivo, đumbir/cimet, sodu bikarbonu i sol.
U drugoj posudi umuti jaje, mlijeko, med, jogurt i maslac. Potom izlij tekuću smjesu na smjesu od suhih sastojaka te pažljivo miješaj dok se sve ne prožme. Dobivenu smjesu ulij u kalup te je pospi preostalim sjemenkama bundeve i suncokreta. Peci oko 25 min ili dok vrhovi ne budu čvrsti na dodir. Potom ih ostavi u isključenoj pećnici još 5 minuta prije nego ih pustiš da se ohlade na sobnoj temperaturi. Dobar tek!
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.