- Istraživanja kažu da čokolada produljuje život i oponaša osjećaj zaljubljenosti pa ne čudi da je od davnina vrijedna namirnica koja je mezoameričkim narodima čak služila i kao valuta
- I dan danas se vode rasprave zaslužuje li se, mnogima omiljena, bijela čokolada smatrati čokoladom, a mi smo istražili u čemu se točno razlikuju ona te mliječna i tamna
- Fina se čokolada nerijetko prodaje i klasificira u pakiranju s navedenim postotkom kakaovog praha, a što je postotak veći, to je čokolada zdravija i manje slatka
Legenda kaže da na cijelom svijetu ne postoji niti jedna jedina osoba koja ne voli čokoladu. Ok, ne postoji takva legenda, ali realno, budući da doista nikada nismo upoznali nekoga tko ne voli čokoladu u barem nekom obliku, komotno bi mogla postojati.
Theobroma Cacao ime je drveta koje rađa zrna kakaovca, a doslovno znači 'hrana bogova'. I doista, još otkako se kakao počeo konzumirati otprilike 1500 godina prije Krista, postao je omiljena i vrijedna namirnica. Astečki car Montezuma tako je iz zlatnog kaleža pio 50 šalica kakaovca dnevno, a mezoameričkim je narodima bio toliko dragocjen da im je služio kao valuta.
Ništa manje obožavana namirnica, za koju istraživanja pokazuju da produžava život i oponaša osjećaj zaljubljenosti, nije ni danas, iako će nas svi oni gastro puritanci redovito opomenuti da ne zaslužuje sve ono što danas zovemo čokoladom nositi to ime. Svjesni i sami da nije svaka 'čokolada' prava čokolada, odlučili smo pobliže istražiti razliku između 3 najpopularnije – mliječne, bijele i tamne.
Čokolada, a osobito fina čokolada, često se prodaje i klasificira prema tome koliko je tamna, u pakiranju koje jasno navodi postotak kakaovog praha i kakao maslaca u čokoladi. Mješavine s nižim postotkom bliže su mliječnoj čokoladi, dok su mješavine s višim postotkom tamnije i manje slatke.
Bijela čokolada, s druge strane, napravljena bez kakaovog praha ili krutih tvari, tehnički uopće nije čokolada. To, naravno, ne znači da nije ukusna, ali je važno znati da je ona tek kakao maslac pomiješan s mlijekom i šećerom.
Mliječna čokolada po svojim je sastojcima doslovno između bijele i tamne čokolade pa jedina sadrži sve sastojke koji se mogu pronaći i u jednoj i u drugoj. Postotak kakaa razlikuje se od čokolade do čokolade, a neki čak mliječnu čokoladu s višim postotkom kakaa nazivaju ‘tamnom’, iako ona to zapravo nije. Tehnički gledano, mliječna čokolada je ona koja sadrži šećer, mlijeko, kakao maslac i kakao prah.
Tamna čokolada, za razliku od mliječne, ne sadrži mlijeko. Upravo iz razloga što se radi od šećera, kakao praha i kakao maslac, ali bez mlijeka, pogodna je i u veganskoj prehrani. Što je u tamnoj čokoladi veći postotak kakaa, to je manje ostalih sastojaka (šećera i kakao maslaca) i to je ona manje slatka.
Bijela čokolada potpuna je suprotnost tamnoj čokoladi jer uopće ne sadrži kakao prah, već se radi od šećera, kakao maslaca i mlijeka. Mnogi i danas raspravljaju o tome može li se bijela čokolada uopće klasificirati kao čokolada, budući da ne sadrži krute tvari kakaovca, iako je mnogima, a posebice onima koji slatkome ne mogu odoljeti, među omiljenima.
Koliko je zdrava, jedna je potpuno druga stvar, no ne zaboravimo onu legendarnog Charlesa Monroea Schulza, ‘sve što nam treba je ljubav, ali i malo čokolade ne škodi’! Pa štogod netko čokoladom smatrao!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Miss7 dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Miss7 te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
manfred
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.