Life&style 30. listopada 2019.

Stručnjaci savjetuju: Kako ćeš istrenirati mozak da se konačno prestaneš brinuti zbog svega

Shutterstock.
  • Briga je razorna i nepotrebna, pogotovo za duševno zdravlje
  • Mnogi stručnjaci smatraju da se zapravo radi o lošoj navici koju možemo s vježbom zaustaviti i izbaciti iz svojeg života.
  • Depresija je zapravo koncentracija, neprestano vraćanje na prošla iskustva koja ne možemo promijeniti, a to silno želimo

Neki stručnjaci smatraju da je briga evolucijski za čovjeka itekako važna jer je omogućila da učimo iz svojih iskustava i pripremimo se za nova. Bila briga dobra ili loša, ona nam zaokuplja misli kad pokušavamo zamisliti svoju budućnost koju nikad ne možemo do kraja kontrolirati.

Depresija je zapravo koncentracija, neprestano vraćanje na prošla iskustva koja ne možemo promijeniti, a to silno želimo, dok je briga fokus na događaje u budućnosti koje ne možemo kontrolirati. No, umjesto pasivne brige, možemo se pokušati pripremiti za ono što nas brine.

Ovaj tekst pomoći će ti da istreniraš mozak da manje brine.

via GIPHY

1. Zaustavi niz svojih briga pisanjem

Kad treniraš mozak da prestane brinuti, ovo je veoma korisna tehnika. Ako noću ne možeš spavati jer po glavi premećeš nešto što te muči, pokušaj sjesti i to zapisati. Mnogi smatraju da je bolje takve stvari pisati rukom zbog veze mozga i ruke, no bit će sasvim u redu da svoju preokupaciju zapišeš elektronski. Na taj način tvoj će mozak na trenutak odahnuti jer se neće više morati baviti time da to drži na umu, da mu je to neprestano prvo na pameti. Recimo, ukoliko brineš što servirati gostima koji su se najavili, sjedni i napiši sve što ti padne na pamet ispod naslova 'Čime ću ih poslužiti'.

Možda vas zanima... Uh, ova 3 horoskopska znaka stalno su u nekim brigama. Jesi li i ti možda među njima? Rubrika Life&style Life&style

To što si to zapisala je istovremeno i jedna vrsta poruke mozgu: meni je ovo važno. Na taj način tvoj mozak počinje razmišljati kako riješiti taj problem umjesto da neprestano o njemu brine.

Zašto zapisivati svoje brige? Znanstvenici su otkrili da kronično zabrinuti, oni koji neprestano u mislima premeću svoje brige, zapravo često postaju ljudi koji svoje probleme zapravo ne rješavaju. U američkom časopisu 'Anksioznost, stres i kako se s time nositi' ponudili su ispitanicima da zapišu tri moguća ishoda situacija koje ih brinu. A onda su analizirali njihova praktična rješenja tih problema.

Ustanovili su obrnuto proporcionalan odnos između dobrog, konkretnog rješenja i količine brige: što se netko duže i više brinuo oko nekog problema, to je njegovo rješenje bilo manje jasno, konkretno, usmjereno prema cilju. To je istraživanje opovrglo ideju da briga pomaže boljoj analizi problema s kojim se suočavamo. Umjesto toga, zaključak je da briga zapravo predstavlja kognitivni bijeg od suočenja s problemom.

via GIPHY

2. Meditacijom do uma oslobođenog od briga

Meditacija nam doista može pomoći da istreniramo svoj um da se prestane brinuti. Istraživači znanstvenog časopisa 'Psihosomatska medicina' proučavali su djelovanje meditacije i otkrili da je izuzetno korisna za smanjenje kognitivne anksioznosti. Ukratko, meditacija pomaže kod otklanjanja osjećaja tjeskobe i opsesivne brige. Iako mnogi misle da za meditaciju nemaju dovoljno vremena, to nije točno.

Meditacija može trajati samo 30 sekundi i svesti se na puko zatvaranje očiju i svjesno otklanjanje svega što nas u tom trenutku muči na to kratko vrijeme. Meditacija kao da isključuje sve izvore stresa i aktivno trenira naš mozak da se prestanemo brinuti.

Kad na nekoliko trenutaka aktivno i svjesno izbjegnemo svaki neprirodni zvuk u svojoj okolini, počinjemo se fokusirati na ono što nam je bitno. Čak i dok meditiraš, dakako, pojavit će ti se u mislima i ono što te brine, ali to je normalno i nemoj se oko toga uzbuđivati. Veliki majstori meditacije, ljudi koji su njome doista ovladali predlažu da promatraš kako ti brige stižu, kako preuzimaju tvoje misli i da ih onda pustiš da same odu poput oblaka kad puše vjetar.

via GIPHY

3. Tijelo i mozak lišeni briga vježbanjem

Briga je način na koji naš mozak uči preživjeti jer je ona triger s kojim odlučuje treba li aktivirati sustav bježanja ili borbe. Kad na čovjeka skoči puma, on instantno osjeti nalet adrenalina. Slična stvar događa se u tijelu i kad se brinemo, tijelo na brigu odgovara tim istim mehanizmom, samo na puno nižoj razini, ali kroz produženi period.

Možda vas zanima... Stručnjaci otkrivaju: Znaš li koliko je tjelovježbe doista potrebno za tvoju dob? Rubrika Life&style Life&style

Vježbanje je napročito korisno za naše tijelo upravo u razdoblju kad osjećamo simtome anksioznosti, panike. Ako naše tijelo osjeti manje simptoma povezanih s fizičkom manifestacijom stresa, naš um to interpretira kao da postoji i manje toga o čemu mora brinuti.

Vježbanje daje tijelu drugi razlog za ubrzano kucanje srca i znojenje koje osjećamo i kad se brinemo. Vježbanjem snižavamo krvni tlak, što je još jedan fizički simptom stresa. Kad osjetiš da si se počela oko nečega jako brinuti, odvoji petnaestak minuta za šetnju u prirodi, ako je ikako moguće. Obrati pozornost na zvukove i prizore u prirodi i fokusiraj se na pokrete svojeg tijela i svaki svoj udah.

Komentari 0