- Gozba i dugoročno mršavljenje, bez žudnje za hranom ili jo-jo učinka?
- Pa, zahvaljujući Montignac metodi, to bi doista trebalo funkcionirati
- Ali, kako je to moguće?
Takozvana Montignacova metoda u kojoj se ne jede manje, nego bolje, jedna je od ključnih tvrdnji o metodi francuskog autora Michela Montignaca, pionira glikemijskog indeksa. Upravo je on krajem osamdesetih pokrenuo tezu da nas ne debljaju kalorije, nego takozvani glikemijski indeks.
Glikemijski indeks (koji se naziva „GI“ ili „Glyx“) opisuje koliko se razina šećera u krvi povećava nakon jedenja određene hrane.
Namirnice se dijele u tri skupine: namirnice s visokim, srednjim ili niskim glikemijskim indeksom. Hrana s visokim GI smatra se lošim ugljikohidratima, dok se bolji ugljikohidrati smatraju niskim GI. Što je glikemijski indeks veći, to bi trebala jesti manje hrane.
Life&style
Koju hranu mogu jesti s Montignac metodom, a koju ne?
Ovisno o vrijednosti GI, sljedeće namirnice trebaš konzumirati ili izbjegavati:
Vrlo dobri ugljikohidrati s GI ispod 35, koji se po želji mogu kombinirati s bjelančevinama i mastima:
• jaja
• tikvice
• rajčice
• jabuke
• borovnice
• brokula
• mrkva (sirova)
• meso
• avokado
Dobri ugljikohidrati s GI od 35-50 koji se ne smiju kombinirati s mastima:
• kokosovo mlijeko
• zobene pahuljice
• špageti (al dente!)
• proizvodi od cjelovitog zrna
• džem
• mango
Iznimka za kombinaciju s mastima su višestruko nezasićene masne kiseline poput biljnog ulja ili ribe. To je dopušteno.
Life&style
Loši ugljikohidrati s GI većim od 50 koje općenito ne bi trebala jesti ili tek u vrlo malim količinama:
• pizza
• kaša
• ananas
• kukuruzne pahuljice
• bijelo brašno
• slatkiši
• cola
Općenito, što je niži GI, tijelo oslobađa manje inzulina, što ima pozitivan učinak na naše sagorijevanje masti.
Princip Montignacove metode
Montignacovo načelo gradi se u dvije faze: u prvoj fazi ljudi gube na težini dok ne postignu željenu težinu – koliko dugo za to treba, naravno, kod svakoga je različito. Ovdje se jede samo hrana s vrlo dobrim do dobrim sadržajem ugljikohidrata.
Druga faza odnosi se na stabilizaciju težine i održavanje novih prehrambenih navika: Montignacova metoda sama po sebi ne smatra se konvencionalnom prehranom, nego uravnoteženim oblikom prehrane koje se, u najboljem slučaju, pridržavaš cijeli život.
Što Montignacova metoda obećava?
Koncept nam obećava održiv i trajan uspjeh u mršavljenju. Ako se tijekom prve faze pridržavamo strogih pravila, kilogrami također mogu brzo pasti. Osim toga, može također doći do…
• niske razine kolesterola i inzulina,
• smanjenja rizika od bolesti srca i cirkulacije
• smanjenja žudnje za hranom zbog konstantno niske razine šećera u krvi.
Hoće li mi Montignacova metoda pomoći da postignem željenu težinu?
Ne postoje neovisne te stoga reprezentativne studije o uspješnosti ove metode. Za svjesnije prehrambeno ponašanje, Montignacova metoda općenito može biti korisna, jer gotovo u potpunosti eliminiramo šećer i svjesno biramo, kombiniramo i pripremamo hranu.
Nedostaci Montignacove metode
Koncept može imati sljedeće nedostatke:
• Montignacova prehrana je jako bogata bjelančevinama – na temelju ukupnog unosa hrane, dnevno se u prosjeku konzumira 21 posto bjelančevina. Njemačko nutricionističko društvo (DGE) preporučuje da bjelančevine trebaju činiti samo 15 posto dnevne prehrane. Pretjerani unos bjelančevina može, na primjer, dovesti do probavnih problema poput zatvora te stresa na bubrege.
• Na jelovniku je malo voća i žitarica, što može dovesti do nedostatka vitamina i vlakana.
Pogreške pri mršavljenju: Ovako baš nikada ne bi trebala započeti dijetu!
Montignacova metoda danas
Montignacova metoda je danas poznata u cijelom svijetu, a Michel Montignac je priznati stručnjak za prehranu. Njegovo djelo „Je mange, donc je maigris“ prevedeno je na 25 jezika, a njegovu teoriju uglavnom su koristili autori američkog govornog područja poput dr. Agaston (The South Beach Diet), kao inspiracija i predložak. Glyx dijeta također slijedi sličan pristup prehrani. Izraz „GI"“ je sada zastario i više se govori o takozvanom „glikemijskom naboju“ hrane.
Pozadina ove odluke: Montignac je izvorno ocijenio zdravo povrće, poput mrkve, kao „loše“ u svojim planovima prehrane, a veličine porcija nisu uzete u obzir u njegovim tablicama. Morala bi pojesti veliku količinu mrkve ako s njome želiš podići razinu šećera u krvi.
Što je s kalorijama?
Premda Montignac žestoko progovara protiv važnosti kalorija, mnogi nutricionisti ovu metodu ne vide kao sofisticirani oblik prehrane, nego tek kao metodu konzumiranja mješovite prehrane s manje kalorija tijekom dana: obroci dnevno sadrže u prosjeku oko 1.400 kalorija.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.