Činjenica je da je i jedno i drugo nezdravo u velikim količinama, ali jedno nam ipak malo više šteti...
Za normalno funkcioniranje organizma potrebni su i šećer i sol, ali, naravno, u umjerenim i preporučenim količinama. Osnovni (i gotovo i jedini) izvor energije našem mozgu je glukoza – šećer koji se nalazi u našoj krvi, dok sol sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka, ravnoteži tekućina u tijelu i pomaže u funkcioniranju živaca i mišića. Ipak, ove namirnice imaju i svoje negativne strane ako ih unosimo previše u organizam.
Što je točno previše?
Preporučeni dnevni unos šećera je 25 grama za odrasle osobe, što je otprilike šest čajnih žličica (1 žličica = 4 grama). Pri tome se ne misli samo na bijeli rafinirani šećer, već na sve namirnice koje u sebi sadrže šećer - od voća do različitih prerađenih proizvoda. Primjerice, ako dnevno piješ tri kave s jednom žličicom šećera, već si zadovoljila polovinu dnevnog unosa. Ako voliš slađu kavu i dodaješ u nju dvije žlice šećera, to je cijeli preporučeni dnevni unos. Dakle, sve više od toga je previše. A u taj dnevni unos računaju se i voće i čokolada i sokovi...
S druge strane, preporučeni unos soli za odraslu osobu je jedna žličica na dan, odnosno četiri do šest grama, dok je za djecu preporučen unos manji od jednog grama. Zanimljivo je kako samo oko šest posto soli unesemo "za stolom", pet posto tijekom pripreme hrane, dok čak 77 posto unesemo putem prerađene i gotove hrane.
Šećer
Najveći problem predstavljaju bijeli rafinirani šećeri, koji su, zapravo, samo prazne kalorije. Ti šećeri nisi hranjivi pa samim tim nisu ni korisni našem organizmu. No, ako se zdravo hraniš (unosiš dovoljno voća, povrća i žitarica u organizam), dvije žlice šećera na dan neće ti naškoditi. S druge strane, našem su tijelu potrebni prirodni šećeri poput onih iz voća, ali ni s njihovim unosom ne smijemo pretjerati. Svi šećeri jednako djeluju na naš organizam - podižu razinu šećera u krvi i tijelo pojačano luči inzulin, što dovodi do gomilanja masnih naslaga. Zbog pretjeranog unosa šećera povećava se i rizik od srčanog i moždanog udara.
Sol
Kada je riječ o soli, zdravstveni problemu nastaju kada se dugoročno pretjeruje s njezinim unosom. Pretjerani unos natrija, koji je glavni sastojak kuhinjske soli, povećava rizik od nastanka povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila, a osim toga ima i štetan utjecaj na jetru i bubrege. Želiš li izbjeći prekomjeran unos soli u organizam, zaboravi na prerađenu hranu. Ne samo da je puna soli, nego i masti i kalorija, a pored toga ti ne pruža ni približno dovoljno nutrijenata kao hrana koju sama pripremiš.
Što je na kraju štetnije, sol ili šećer?
Da bi naše tijelo moglo funkcionirati neophodna mu je sol, ali šećer nije. Također, prekomjeran unos šećera potiče i negativan utjecaj soli na naš organizam. Inzulin, koje tijelo luči zbog previše šećera, izaziva zadržavanje natrija u bubrezima što dovodi do povišenog tlaka. Drugim riječima, prekomjerni unos šećera ima dvostruko negativan utjecaj na naše zdravlje.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.