Imaš običaj jesti tek kada osjetiš glad? Vrijeme je da se otarasiš navedene navike
Ako jedeš samo kad osjetiš glad to bi dugoročno moglo ostaviti negativne posljedice na zdravlje cjelokupnog organizma
Manja je vjerojatnost da ćeš gladna donijeti dobru odluku vezanu uz namirnice koje konzumiraš te ćeš se lakše odati nezdravoj prehrani
Znanstvenici su identificirali tri različite vrste gladi: tjelesnu, psihološku i oportunističku. Tjelesna glad je normalna potreba za jelom koja se javlja kada nema dovoljno hrane u želucu za preradu. Suprotno tome, psihološku glad pokreću emocije, a u osnovi je to žudnja za nečim drugim koja se ispoljava unošenjem hrane. Oportunistička glad se javlja u trenutcima kada su nam "oči veće od želuca", odnosno kada nismo sposobni odoljeti hrani koja je postavljena pred nas.
Tjelesna glad je možda sjajan znak da je tvoj metabolizam uključen i da tijelo radi onako kako bi trebalo. Ipak, iako je prirodna, glad ne bi trebala biti jedini pokazatelj da je vrijeme za unos hrane. Ako jedeš samo kad je osjetiš, to bi moglo ostaviti negativne posljedice na cjelokupni rad tvog organizma.
Ljudi koji preskaču obroke ili neredovito jedu često se prejedu kako bi nadoknadili hranu koju su propustili unijeti tijekom dana. Ljudskom tijelu je potrebna stalna prehrana svaka 3-4 sata kako bi se spriječilo usporavanje metabolizma, padovi energije i hirovitost. Što duže ostaneš bez hrane, razina šećera u krvi pada, što rezultira potrebom za šećerom u hrani.
2. Glad ne pomaže u mršavljenju
Mnogi pogrešno vjeruju da će gladovanjem uspješno smršaviti. No, ovim postupkom bi svom organizmu mogli nanijeti više štete nego koristi. Ako uneseš premalo kalorija u tvom se tijelu pokreće hitan način, zbog čega skladištiš masnoće i sagorijevaš još manje kalorija. Tvoje tijelo misli da se mora spasiti i sačuvati kalorije za budućnost.
3. Manja je vjerojatnost da ćeš odabrati zdravu prehranu
Kao što bi reklama za poznatu čokoladicu navela: "Kad si gladan, nisi svoj". A upravo je ovo pravilo primjenjivo kada trebamo izabrati što ćemo pojesti kada osjetimo glad. U tim trenutcima je vjerojatnije da ćemo posegnuti za pekarskim proizvodom, nego povrtnom juhom.
Kad razina šećera u krvi padne, ljudi imaju smanjenu sposobnost emocionalne kontrole onoga što unose u organizam. Brzo rješenje u tom trenutku postaje jedino rješenje, no rijetko kada je ono optimalno.
4. Nisi uvijek u mogućnosti prepoznati glad
Dva hormona utječu na regulaciju gladi: grelin, koji potiče apetit i leptin koji ga suzbija. Ako neko vrijeme nisi jela, razina grelina se povećava. A nakon konzumacije hrane, leptin kaže tvom tijelu da je sito. Barometar gladi nije uvijek točan. Ponekad, pogotovo nakon iscrpljujuće dijete, ljudi ne mogu čuti što im tijelo pokušava reći.
Mozak uči moderirati glad prema nečijem načinu života. Tako ljudi koji uvijek jedu jednom dnevno mogu obavljati svakodnevne zadatke bez da osjećaju želju za hranom. No, to ne čini jedenje jednog obroka dnevno normalnim.
Dugoročan učinak gladi na tijelo može donijeti niz neugodnih posljedica. Izgladnjivanje može dovesti do razvoja kroničnih bolesti, ali ostvariti i negativan utjecaj na naše mentalno zdravlje. Neki od simptoma koji prate glad su: poteškoće s koncentracijom, bol u želucu, slabost, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, razdražljivost, glavobolja i problem i sa spavanjem.
Life&style
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.