Uz niz pogodnosti, svakodnevna konzumacija mlijeka može i negativno utjecati na naš organizam
Dok debata o njegovim pozitivnim i negativnim značajkama još traje, liječnici savjetuju da pri konzumaciju budeš umjerena
Na dan ne trebaš popiti više od dvije čaše mlijeka, a znamo i kad je pravo vrijeme da to i učiniš
Sirovo mlijeko, domaće svježe mlijeko koje nije industrijski obrađeno, prirodna je i zdrava hrana te je izvanredan izvor nutrijenata te korisnih bakterija, kao što su laktobakterije za koje danas znamo da igraju presudnu ulogu u jačanju imuniteta. Mlijeko je također dobar izvor kalija, B12, kalcija, vitamina D, proteina i masnih kiselina. Proteini u mlijeku mogu pomoći u rekuperaciji organizma, oporavku mišića i zacjeljivanju ozljeda.
Iako postojemnogi pozitivni aspekti svakodnevnog pijenja mlijeka, postoje i neki negativni aspekti zbog kojih si možeš postaviti pitanje trebaš li ga redovito konzumirati. Mlijeko je povezano s izbijanjem akni budući da proteini u mlijeku potiču rast te oslobađaju naziva IGF-1, hormon koji oponaša inzulin i katalizator je izbijanja prištića. Kod pojedinih osoba učestala pojava akni na licu mogla bi biti povezana upravo sa svakodnevnom konzumacijom mlijeka.
Mlijeko također može uzrokovati pojavu plinova, nadimanje i nelagodne probleme s probavnim sustavom, što rezultira grčevima i proljevom. Ovi simptomi mogu ukazivati na netoleranciju na laktozu, ali ova vrsta netolerancije može jako varirati od osobe do osobe. Nepodnošenje laktoze je nedovoljna mogućnost da se probavi laktoza, šećer koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima, a uzrokuje ju nedostatak enzima laktaze koji proizvode ćelije koje oblažu tanko crijevo.
Shutterstock/Instagram
Ljudi ponekad miješaju nepodnošenje laktoze s alergijom na kravlje mlijeko. Ova alergija je reakcija tjelesnog imunog sistema na jednu ili više mliječnih bjelančevina te može biti opasna po život kada se konzumira i mala količina mlijeka. Ona se najčešće pojavljuje u prvoj godini života, dok se netolerancija na laktozu češće javlja u odrasloj dobi. Ako primijetiš određene da se spomenuti simptomi učestalo javljaju trebala bi obavezno posjetiti liječnika.
Iako je utvrđena značajna znanstvena korist od ispijanja mlijeka, postoje neke studije koje sugeriraju da se svakodnevna konzumacija može i negativno utjecati na zdravlje. Nedavno su dvojica liječnika s Harvarda dobro pogledala postojeće studije i podatke i zaključila da porota još uvijek treba vijećati kada je presuda o konzumaciji mlijeka u pitanju. Na primjer, otkrili su da neke studije sugeriraju da konzumiranje mlijeka smanjuje rizik za razvoj karcinoma debelog crijeva, dok su druge otkrile da učestala konzumacija povećava rizik od raka dojke, prostate i endometrija. Zbog toga sugeriraju da je potrebno još detaljnih istraživanja.
Dakle, piti mlijeko ili ne piti mlijeko? Liječnici su zaključili da količina potrebnog mlijeka može jako varirati od osobe do osobe, a od konzumacije ne bi trebala odustati već je jednostavno prilagoditi svom organizmu. Ključ je u umjerenoj konzumaciji te se za odrasle osobe ne preporučuje ispijanje više od dvije čaše mlijeka.
Postoje čak i indicije kada bi bilo najbolje vrijeme za konzumaciju mlijeka. Doktor Dhanvantri Tyagi smatra kako mlijeko trebala konzumirati uvečer ili neposredno prije sna budući da ono djeluje kao sedativ koji umiruje tijelo. Stoga bi se ako mlijeko konzumiraš ujutro mogla osjećati tromo. S druge strane, najveća apsorpcija kalcija odvija se navečer jer je tijelo mirno te dolazi do stvaranja mišićne mase. Nadalje, ispijanje mlijeka zbog istog se razloga preporučuje i neposredno nakon treninga ili većeg fizičkog napora.
Life&style
Beauty
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.