- Ako si zabrinuta za planet, kupovina odjeće može ti se činiti kao da ploviš minskim poljem
- Treba brinuti o toliko stvari prilikom kupnje majice…
- Od emisije ugljika do otpadnih voda koje nastaju tijekom njezine proizvodnje
Ali, zamisli svijet u kojem su modni brandovi „očistili“ svoje djelovanje, a industrija je zapravo učinila planet zelenijim?
To je premisa novog izvješća tvrtke „Bain and Positive Luxury“, tvrtke koja brandovima nudi certifikate održivosti. Izvješće istražuje brojne inicijative na kojima brandovi trenutačno rade kako bi postali ekološki prihvatljiviji i razmatra kakav bi bio svijet 2030. kada bi to postale norme. U vrijeme kada mnogi potrošači tek počinju računati s razornim utjecajem modne industrije na planet, izvještaj nudi pogled i nadu u budućnost - ako industrija napravi neke promjene.
Pozdrav, vitkiji ormari!
Pa kako bi vaš ormar mogao izgledati nakon deset godina? Kao prvo, bit će puno manje robe u njemu. Imat ćeš nekoliko omiljenih predmeta kojima ćeš se vraćati iznova i iznova. Ali, vjerojatno ćeš unajmiti večernju odjeću ili supermoderne odjevne kombinacije. A sve što ne voliš u svom ormaru jednostavno ćeš prodati brandu, koji će to preprodati drugom kupcu.
Sve je ovo izvrsno za planet, jer će smanjiti najveći modni problem: prekomjernu proizvodnju i prekomjernu potrošnju. Tijekom posljednja dva desetljeća pokret brze mode učinio je odjeću toliko jeftinom da je potrošači mogu nositi nekoliko puta, a zatim „baciti“. Kako bi generirali dobit i nastavili rasti, brandovi pokušavaju prodati potrošačima sve više i više odjeće - i to djeluje. Između 2000. i 2015. godine, broj proizvedenih odjevnih predmeta godišnje se udvostručio sa 50 na 100 milijardi.
Kako bi modna industrija bila održivija, brendovi moraju „razdvojiti rast od volumena“, kaže se u izvješću. To znači da trebaju pronaći način za zaradu bez prodaje više odjeće. To nije tako nemoguće kako zvuči. Zapravo se za to zalažu neprofitne organizacije poput „Zaklade Ellen MacArthur“. Brandovi mogu stvoriti nove izvore prihoda nudeći usluge iznajmljivanja, preprodaje i popravka - što sve generira prihod, a da nove proizvode zapravo ne stavlja u svijet. Zapravo, Bain izračunava da marke mogu povećati svoju profitnu maržu za 40% ulaganjem u ove poslovne modele.
7 smicalica koje trgovine koriste kako bismo potrošili više novca. I uspije im...
To već vidimo na djelu. Hermès koristi radionice za popravak širom svijeta kako bi produžili životni vijek svojih proizvoda. H&M radi s iznajmljivanjem odjeće za djecu. Kering, matična tvrtka Guccija i Balenciage, upravo je uložio u platformu za preprodaju pod nazivom Vestiaire Collective. U međuvremenu, ThredUp, internetska trgovina štedljivosti, eksplozivno raste i spremna je izići u javnost. Za 10 godina platforme poput ove mogle bi biti norma.
Life&style
Tvoja majica neće ubrzati klimatske promjene
Modna je industrija trenutačno odgovorna za između 4% i 10% svjetskih emisija ugljika, ovisno o načinu izračuna. Potrošači su sve više svjesni koliko je to problematično, osobito jer mnogi od nas doživljavaju prirodne katastrofe koje se mogu pripisati klimatskim promjenama.
Nekoliko brandova sada utire put u svojim pokušajima da postanu ugljično neutralni. Marke poput Allbirds i Gucci prate svoj otisak ugljika u cijelom opskrbnom lancu - uključujući vađenje sirovina, gdje se generira većina emisija, a zatim to nadoknađuju naporima za pošumljavanje i poljoprivrednim projektima iz obnovljivih izvora.
Kupujemo li stvari s ASOS-a koje je netko prije nas vratio? Evo što se događa kad vratiš robu s ASOS-a
Nike ulaže u vlastite obnovljive izvore energije u tvornice i urede. Ovo je samo početak. Do 2030. godine Bain se nada da će norma modnih brandova biti ugljično neutralna. Doista se nada da će tvrtke smanjiti emisije, a zatim ulagati dalje tako da budu negativne za ugljik. Naravno, uklanjanje ugljika nije dovoljno, jer proizvodnja odjeće prije svega stvara širok spektar problema. Ali, upareno sa stvarnim smanjenjem volumena, moguće je zamisliti vrijeme kada će naše kupovine zapravo pomagati u borbi protiv klimatskih promjena.
Loše ponašanje bit će oporezovano
Vlade širom svijeta reguliraju stare, etablirane industrije koje zagađuju - poput naftnog i automobilskog sektora - nudeći smanjenja poreza za održivo ponašanje. Pa ipak, modna se industrija suočava s vrlo malo propisa. To se počinje mijenjati: na primjer, u Europi će se modne marke uskoro suočiti s financijskim posljedicama zbog rasipanja materijala.
Ako napori na lobiranju budu uspješni, Bain kaže da će se do 2030. modne marke suočiti s puno većim nadzorom. Dok vlade nastavljaju postavljati ciljeve za smanjenje klimatskih promjena, mogli bi postojati porezni poticaji za brandove koje smanjuju emisije ugljika. I investitori bi mogli držati brandove prema višim standardima. Umjesto da samo procjenjuju tvrtku prema njezinu izvještaju o dobiti i gubitku, mogli bi početi procjenjivati koliko je ona održiva. Idealno bi bilo da se to ukorijeni u posao, s ulogama poput financijskog direktora ovlaštenog zagovarati održivost kao poslovni imperativ.
Life&style
Bain nudi ohrabrujući i optimističan pogled na to kakva bi mogla biti budućnost ako modna industrija poduzme stvarne korake za suzbijanje svog toksičnog ponašanja. Ali, to nije samo na njima: mi također igramo ulogu u pretvaranju ove vizije u stvarnost. Možemo kupovati manje i kupovati iz druge ruke, stavljajući svoj novac iza ekoloških poslovnih modela. Također možemo izvršiti pritisak na svoje omiljene marke da očiste svoje poslovne prakse. I možemo zatražiti od naših izabranih dužnosnika da sektor smatraju odgovornim za štetu koju nanosi na planeti.
U novoj epizodi showa 'miss7 live s Nevenom Rendeli i gostima' briljirale su Mila Elegović i Marija Borić
Cijelu epizodu pogledaj OVDJE.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.