- Od 2012. do 2017. u Hrvatskoj 90 žena ubili njihovi trenutačni ili bivši supruzi, partneri ili bliske osobe
- Žrtve uslijed straha i nepovjerenja u rad državnih institucija ponekad nisu sklone njegovom prijavljivanju
- Sudovi od ukupnog broja zaštitnih mjera koje policija predlaže usvajaju samo njih 15 posto.
Inicijativa #spasime tri mjeseca nakon svog nastanka, a u suradnji sa zakladom Solidarna načinila veliki korak naprijed u borbi protiv nasilja - osnovan je fond #spasi me čija je temeljna svrha pružanje konkretne i interventne pomoći žrtvama obiteljskog nasilja u smislu ekonomske, pravne, psihološke, liječničke i stambene pomoći. Naime, žrtve često, nemajući dovoljno financijskih i drugih sredstava, ostaju u nasilničkim odnosima, riskirajući ne samo zdravlje već i život. Tim povodom prisjeti ćemo se zastrašujućih brojki koje govore o obiteljskom nasilju u Hrvatskoj.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u 2018. godini zabilježeno je ukupno 3.198 kaznenih djela s elementima nasilja među bliskim osobama, što je 5,5 posto više nego u 2017. godini. Kazneno djelo nasilja u obitelji ukupno je počinjeno 623 puta te je, u usporedbi s 2017. godinom u porastu za 11 posto. Sudovi od ukupnog broja zaštitnih mjera koje policija predlaže usvajaju samo njih 15 posto.
Povećan broj kaznenih djela obiteljskog nasilja i nasilja među bliskim osobama i pad broja prijavljenih osoba i procesuiranih slučajeva iz područja prekršajnog prava zapravo je proporcionalan rastu broja kaznenih predmeta u području obiteljskog nasilja. Naime, kaznenih je djela „Nasilje u obitelji“ 2016. ukupno počinjeno 330 na štetu 279 žena i 51 muškarca, a od strane 46 počinitelja i 3 počiniteljice. Kazneno djelo „Nasilje u obitelji“ 2017. ukupno je počinjeno 554 puta na štetu 464 žene i 90 muškaraca, a od strane 89 počinitelja i 4 počiniteljice. Kazneno djelo „Nasilje u obitelji“ 2018. ukupno je počinjeno 623 puta na štetu 535 žena i 100 muškaraca te je u usporedbi s 2015. i 2017. u porastu. Upravo je stoga zabrinjavajuć podatak da su, prema podacima MUP-a, od 2012. do 2017. u Hrvatskoj 90 žena ubili njihovi trenutačni ili bivši supruzi, partneri ili bliske osobe, što u konačnici čini 25-30 posto svih ubojstava. Na jedno prijavljeno nasilje dolazi deset neprijavljenih slučajeva.
Iako ni policija ni Ministarstvo pravosuđa ne evidentiraju podatke o broju (pravomoćno) osuđenih za obiteljsko nasilje razvrstane po spolu, već samo po broju prekršajno prijavljenih te oštećenih osoba, tj. žrtava, bez obzira na broj ukupno prijavljenih slučajeva koji se iz godine u godinu mijenja, spolna struktura počinitelja ostaje ista. Žene su većinske žrtve pa je stoga obiteljsko nasilje rodno uvjetovano te u pojedinim slučajevima teško prepoznatljivo. Javlja se u različitim pojavnim oblicima, u pravilu bez prisutnosti svjedoka, traje dulje vrijeme, a žrtve uslijed straha i nepovjerenja u rad državnih institucija ponekad nisu sklone njegovom prijavljivanju. Stoga se u posljednjih deset godina broj zatraženih intervencija policije za prekršajna djela obiteljskog nasilja gotovo upola smanjio. Smanjenje broja prijavljenih osoba ne daje cjelovitu sliku problema jer se zapravo povećava broj neprijavljenih slučajeva, odnosno žrtava koje trpe nasilje, dok istovremeno, uključujući i najteža kaznena djela ubojstva, slučajevi kaznene prirode nasilja prema ženama i u obitelji rastu.
Želiš li pomoći radu fonda #spasime uplatom na žiro račun IBAN HR8023900011500151640 otvoren u HPB-u, pozivom na broj telefona 060 9003 čija cijena poziva iznosi 6,25 kuna te uplatom donacije kroz platformu Indiegogo. Uplate na žiro račun Hrvatske poštanske banke glase na: SOLIDARNA – zaklada za ljudska prava i solidarnost, Trga kralja P. Krešimira IV br. 2, 10000 Zagreb, OIB: 77689629939 s opisom plaćanja: Za Fond SPASIME. Za uplate iz inozemstva, SWIFT je HPBZHR2X.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.