Broj crkvenih brakova u Hrvatskoj opada iz godine u godinu, dok su građanski brakovi, ali i izvanbračne zajednice u (stalnom) porastu. Zašto je to tako objasnila nam je sociologinja Ankica Marinović...
Jedno istraživanje pokazalo je da su mladi u Europi sve manje religiozni. Pitanje je - vrijedi li to i za Hrvate, kojih se prema posljednjem popisu stanovništva, 86 posto izjasnilo katolicima? Dok je prije desetak godina broj crkvenih brakova bio dvostruko veći u odnosu na građanske brakove, danas je situacija znatno drugačija.
Love&Sex
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2017. godini broj crkvenih i građanskih brakova gotovo se izjednačio. Točnije, postotak crkvenih brakova za 2017. godinu iznosi 51,6 posto. Upravo taj podatak čini bitnu razliku u odnosu na desetljeće prije kada su crkveni brakovi činili dvije trećine ukupno sklopljenih brakova u Hrvatskoj. Valja istaknuti i kako je broj građanskih brakova u 2017. godini bio veći od crkvenih u čak šest županija - Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Gradu Zagrebu.
Još nema konačnih podataka za 2018. godinu, no prema dosadašnjim podacima Ministarstva uprave, ukupni broj građanskih brakova (6545) u prvih osam mjeseci bio je veći od broja crkvenih (6168). Ipak, moguće je da će konačni broj pokazati drugačije rezultate. Sociologinja Ankica Marinović objasnila nam je zašto je, prema njezinom mišljenju, broj vjerskih brakova u padu:
"Taj je podatak samo naizgled iznenađujući jer se oko 90 posto Hrvata smatra katolicima. Međutim, to što netko za sebe kaže da je katolik ne znači da je i vjernik. U istraživanjima je uvijek određen postotak više katolika nego što je katoličkih vjernika. Osim toga, današnji vjernici nisu nimalo homogena kategorija. Dakle, postoje ljudi koji se iz nekih obiteljskih ili kulturoloških razloga izjašnjavaju kao katolici, ali nisu vjernici.
Postoje vjernici koji prihvaćaju većinu onoga što katolička vjera naučava i uglavnom se ponašaju u skladu s tim. Zatim postoje vjernici koji ne prihvaćaju sve što njihova vjera uči, pa tako ni neke vjerske norme. Postoje oni koji su samo običajni vjernici i žive svjetovno. A postoje i oni koji, smatrajući se vjernicima, prihvaćaju temeljnu kršćansku poruku unutar koje formiraju svoje stavove, ne po diktatu Crkve, već prema svom osobnom duhovnom senzibilitetu.
Liberalizacija shvaćanja braka i obitelji
Više je mogućih razloga zbog kojih sve manje vjernika stupa u crkvene brakove. Prije svega, lakše je sklopiti civilni nego crkveni brak (obavezni predbračni 'vjeronauk' (zaručnički tečajevi). Utjecajniji je razlog disolucija normativnog vrijednosnog sustava Katoličke crkve (sve je više onih koji u svakodnevnom životu pri donošenju odluka ne uzimaju u obzir crkvena pravila, naročito kad su u pitanju svjetonazorska pitanja). Još je utjecajniji razlog liberalizacija shvaćanja braka i obitelji u društvu i promjene u pravnom reguliranju pojmova braka (alternativni oblici braka) i obitelji (alternativni oblici obitelji)."
Sociologinja Marinović opisuje i zašto su se Hrvati udaljavaju od Katoličke crkve:
"Definitivno je na djelu kriza vjere u institucije, i to ne samo u Hrvatskoj. Isto se događa i Katoličkoj crkvi. Njena izrazita konzervativnost, nedostatak sluha za „znakove vremena“, sklonost klerikalizmu, afere unutar Katoličke crkve na univerzalnoj razini, ne pridonose porastu povjerenja. Nakon 1990-ih je došlo do naglog rasta religioznosti, u prvom desetljeću 2000-ih je došlo do stabilizacije vjerničke strukture, a sada, barem prema rezultatima European Value Study (2018) na djelu je blago opadanje religioznosti u Hrvatskoj. Ali mislim da u idućem istraživačkom razdoblju (2018.-2028.) neće doći do značajnijeg smanjenja religioznosti u Hrvatskoj."
Istraživanje je pokazalo i da svake godine raste broj razvoda, a sociologinja nam je rekla zašto je taj broj sve veći:
"Spomenuto istraživanje je pokazalo da je hrvatsko društvo po većini pitanja u većini područja društvenog djelovanja umjereno liberalno, a po nekim pitanjima (kao što je samohrano roditeljstvo) izrazito liberalno. Ta činjenica i činjenica porasta svijesti o važnosti veće rodne ravnopravnosti neki su od aspekata koji utječu i na rast broja razvoda. Ono što je nekada donosilo društvenu i često obiteljsku stigmu (razvod), postalo je u velikoj mjeri društveno prihvatljivo. Osim toga, društvena stigmatizacija nasilja u obitelji i podrška žrtvama nasilja, poticaj je ženama da napuste brak u kojemu su žrtve."
Love&Sex
Pitali smo i djevojke što misle o tome - vjeruju li u crkvene brakove i bi li radije stupile u crkveni ili građanski brak? Evo što su nam rekle:
Doris Aleksić, studentica (23)
"Kako sam i sama vjernica, izabrala bih crkveni brak. Na drugi način nisam ni pomišljala. No, moguć razlog opadanju broja crkvenih brakova je i strah od rastave jer se u crkvi brak može sklopiti (uglavnom) samo jednom, potrebni su dobri razlozi i potvrde da se dobije crkvena rastava. Ljubav i vjera da je on/ona prava osoba doprinosi ovom izboru. Jučer sam čula kako već pri prikupljanju dokumenata izbija svađa oko, recimo, prezimena pa se par po te dokumente nikada i ne vrati što je prilično zanimljivo. Za crkveni sam brak, ali poštujem svaki odabir sve dok taj isti brak opstaje "u vijeke vjekova", odnosno zauvijek, kako bi i trebao."
Matea Babić, fizioterapeutkinja (25)
"Vjerujem u svetost braka, ali neke su se stvari danas promijenile. Hoću li ja imati crkveni brak? Hoću. To svakako želim. Ali ako ljudi žive zajedno i pritom imaju građanski brak, zašto ne?! Svatko danas odlučuje za sebe."
Karlo Holjevac, elektromehaničar (26)
"Crkveni ili građanski? Koliko je zapravo bitno koji je od ta dva? Bitni su odnos, ljubav i poštovanje između dvije osobe jer to su stvari koje čine brak vrijednim. Mislim da su se ljudi previše okrenuli karijerama, novcu i potrebi da se dokažu u društvu i time izgubili sliku o pravom životu i stvaranju obitelji te im je brak postao samo nekakav usputni događaj koji se može obaviti kod matičara bez previše buke i obaveza. Tradicionalno sam odgojen na selu i crkva je mi je sastavni dio života tako da mislim da je crkveni brak definitivno moj izbor jer je kruna odnosa dvije osobe i plod njihovog odnosa. Ljubav prema obitelji, poštovanje i volja da pomažemo jedni drugima i stvaramo potomke mislim da to sve čini jedan kvalitetan brak. Uvijek je lijepo kada se to začini tradicijom i vjerom prema Bogu, naravno, uz crkveno slavlje u obliku vjenčanja. Tako da na kraju vjerujem u brak bio on crkveni ili građanski. Ali budući da sam vjernik i poštujem i vjerujem u Boga, mislim da je moj izbor sada i uvijek crkveni brak."
Marina Pejak, studentica (22)
"Što mislim o tome?! Naravno da se smanjio broj crkvenih brakova s obzirom na to da nam se neprestano nameću krive vrijednosti i to upravo od strane crkve. Što se tiče građanskog braka, u potpunosti ga podržavam. Naravno da ima izuzetaka i kod crkvenih, lijepo je ići tim putem ako uistinu vjerujete u ono što crkva/kršćanstvo pruža. Ja sam, recimo, kršćanka, ali bih radije izabrala građanski brak jer za mene crkva više nema one temeljne vrijednosti koje su se ranije znale i svećenici više nisu svećenici, već političari. Uostalom, moji su se roditelji vjenčali u matičnom uredu iako su kršćani i ništa im se loše nije dogodilo. Brak im je trajao 26 godina i jedini problem koji je došao s tim jest taj da određeni svećenici nisu htjeli ispovijedati moju majku ili oca kada je za to došao red. I što onda reći? Krive vrijednosti!"
Zvonimir Bošnjaković, magistar prehrambenog inženjerstva (25)
"Mislim da se to događa zbog naglog pada popularnosti crkve i zbog nekakvog modernog života koji se sve više i više nameće ljudima. Pad popularnosti crkve kao ustanove po meni ima opravdane i neopravdane razloge. Iako smatram kako crkva u nekim sferama nije kakva bi trebala biti, barem kod nas, vjerujem u crkveni brak i izabrao bih ga jer smatram da tom odnosu onda takav brak daje puno veći značaj, a ne u suprotnom kod nekih uteg."
Dominik Stanić, prvostupnik informatike (22)
"Smatram da vjeru i život po vjerskim načelima ljudi koji stupaju u brak smatraju manje važnim ili nevažnim za uspjeh i sreću u braku. Većina naroda koji živi u Hrvatskoj se deklarira kao katolici, učeći vjeronauk, poznavajući definiciju i značenje sakramentalnog života te tradicija koja praktički nalaže crkveno vjenčanje sa svim njenim čarima prije i poslje samog vjenčanja. Vjerujem u crkvene brakove bez obzira koliko često idem u crkvu, na misu i slično jer smatram da u kulturi našeg naroda i naše vjere, brakovi ovjereni u crkvi imaju 'ljepši dojam' od građanakih sklopljenih ispred matičara."
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.