U spomen na tragičan zločin koji je zgrozio domaću javnost, 22. rujan je određen kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Unatoč potpisivanju Istanbulske konvencije statistike pokazuju kako je situacija alarmantna te da je konvencija zaživjela kao politička floskula, a ne stvarni akt
U prvih osam mjeseci zabilježeno je čak 5113 slučajeva nasilja nad ženama, a prema poraznoj statistici samo 7% prijavljenih snosi zatvorsku kaznu
Na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, obilježenim 22. rujna, Hrvatska se prisjeća ubojstva triju i teškog ozljeđivanja jedne žene na Općinskom sudu u Zagrebu 1999. godine. Zločin se dogodio u maloj sudnici u kojoj je Mato Oraškić prije ročišta u predmetu razvoda braka ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i svoju suprugu Gordanu Oraškić, dok je teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković. U spomen na taj tragični događaj svake godine predstavnici sudova i nadležnih ustanova okupljaju se ispred vrata sudnice kako bi se prisjetili tih žrtava i poslali jasnu poruku da se nasilje u bilo kakvom obliku ne tolerira.
Unatoč tome što se aktivno radi na kampanjama i prevenciji nasilja nad ženama, statistike nam i dalje ne idu u prilog već otkrivaju poražavajuće činjenice. Naime, u prvih devet mjeseci prošle godine sedam je žena izgubilo život zbog nasilja u obiteljskoj ili partnerskoj vezi. Na jedno prijavljeno silovanje dolazi čak 15-20 neprijavljenih slučajeva, a kod obiteljskog nasilja na jedno prijavljeno dolazi 10 neprijavljenih slučajeva, prenosi Sigurno mjesto. U prvih osam mjeseci zabilježeno je 5113 slučajeva nasilja nad ženama, a samo je 7% prijavljenih nasilnika osuđeno na zatvorsku kaznu.
Također, zabrinjava činjenica da je u Hrvatskoj 58% mladih u dobi od 16 do 26 godina doživjelo nasilno ponašanje u partnerskim vezama, više od dvije trećine doživljavalo je takva ponašanja duže vrijeme, a najčešće je riječ o psihičkom nasilju. Rezultati su to istraživanja o nasilju u partnerskim vezama provedenog u okviru projekta "Love&Respect – prevencija nasilja u adolescentskim vezama" koje se, osim u Hrvatskoj, provodi u još šest europskih zemalja.
Pixsell/Sanjin Strukic
Godina dana Istanbulske konvencije
Zakonom o potvrđivanju Istanbulske konvencija Hrvatska je zapravo u svoje zakonodavstvo ugradila ovaj dokument čija je temeljna zadaća, kako iz njenog naziva proizlazi, zaštita žena od svih oblika nasilja, sprečavanje progona i uklanjanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. To je njezina službena definicija, no Istanbulska konvencija se u prvih godinu dana od svog implementirana u pravosudni sustav češće floskularno koristila kao alibi u političkim prepucavanjima, nego što je zaživjela kao stvaran akt koji je donio određene društvene promjene.
Premda statistike ne ukazuju na pomak, političke strukture ne odustaju od proizvoljnog donašanja odluka koje svoje utemeljenje ne nalaze u društvenim normama i postojećoj strukturi. Tako je u svom obraćanju javnosti premijer Andrej Plenković ponovno najavio kako će Vlada će uskoro u javnu proceduru poslati izmjene zakona kojima se pooštravaju kazne za djela vezana za nasilje u obitelji i nad ženama. Ostaje iskrena želja i nada da će navedene reforme uistinu zaživjeti u praksi te postati više od mrtvog slova na papiru.
Život
Life&style
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.