- Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog
- Ujedinjeni narodi objavili su da je jedna od tri žene tijekom života doživjela nasilje u nekom obliku
- U Hrvatskoj djeluju razne organizacije, udruge i inicijative koje se bore s ovim problemima, ali uporno postavljamo pitanje - zašto se nasilje ne smanjuje i zašto do kraja ne osvijestimo njegovo postojanje kako bismo se s njim mogli i pravilno suočiti?
- miss7 već godinama upozorava na visoke brojke žrtava obiteljskog i seksualnog nasilja nad ženama i podržava sve inicijative koje se bore protiv ovoga ozbiljnog problema
"Približno jedna od tri žene bila je žrtva nasilja tijekom svoga života." Zastrašujući je to podatak koji je objavila organizacija Ujedinjenih naroda povodom obilježavanja još jednoga Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji se održava danas, 25. studenog. Štoviše, tijekom nesigurnih vremena s kakvima smo se susreli i susrećemo tijekom COVID pandemije, ili pak humanitarnih kriza i ratova koji se odvijaju svakodnevno, iako daleko od svijesti domaće javnosti, taj se broj gotovo udvostručuje.
Točnije, dvije od tri žene, prema posljednjem UN-ovom izvještaju, izjavile su da su one ili pak žene koje poznaju proživjele neki oblik nasilja, ali će samo jedna od njih deset takve situacije i službeno prijaviti. Ono što najviše zabrinjava je činjenica da se nasilje nad ženama najčešće odvija u okruženju koje bi zapravo trebalo biti najsigurnije - u obiteljskoj zajednici. Počinitelj je (pre)često suprug, bračni ili izvanbračni, bivši ili pak sadašnji partner žrtve.
Osobito je to bilo naglašeno tijekom protekle dvije godine zbog lockdowna - koliko je takvo rješenje na jednoj strani pomoglo, na drugoj se pokazalo kao velik rizik. No, čini se da bez obzira na napretke u društvu, društvo u nekim stavkama - očito ipak ne napreduje. Nažalost, riječ je o situacijama o kojima nerijetko ovisi sam život, a ne samo njegova kvaliteta, i ono što se često sa životom može poistovjetiti - mentalno zdravlje. Osim toga, nasilje se događa bez obzira na socijalni status i prisutno je na svim razinama u društvu.
Life&style
Miss7 se ovoj temi zbog njezine osjetljivosti i izuzetne važnosti redovito posvećuje s namjerom skretanja fokusa na krucijalna pitanja - kako tome pristupa hrvatska javnost, je li u pojedincima uopće prisutna svijest o nastavljanju i ponavljanju ovakvih situacija u našem društvu ili ono još naglašenije - znamo li da nasilja u Hrvatskoj ima sve više? Naime, u našoj se zemlji svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena.
Life&style
Ipak, ti su podaci djelomično točni jer velik broj nasilja i dalje ostaje nezablježen. I trebamo znati da to uopće nije privatni problem. Važno ga je znati prepoznati i ne umanjivati, jer često se žrtva nasilja (nepravedno) ismijava ili je se stigmatizira, što uzrokuje daljnje probleme kako za nju, tako i za cijelo društvo.
SABOR I VLADA OBILJEŽILI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA
Minutom šutnje, na poticaj Sandre Benčić, jutros je Dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježio i Hrvatski sabor. "Odajmo počast svim ženama koje su bile žrtve nasilja i osobnim djelovanjem jačajmo svijest u društvu o potrebi njihove zaštite", izjavio je predsjednik Sabora Goran Jandroković. Naglasili su tako važnost međusobnog uvažavanje i tolerancije i pozvali institucije da pojačaju kažnjavanje onih koji vrše nasilje nad ženama. I Vlada je objavila priopćenje o kojim su ukazali na važnost "fenomena kojem prečesto svjedočimo", pišu, Naglasili su potrebu senzibiliziranja javnosti za ovakve goruće probleme i ukazali na dosadašnje poduzimanje mjera u sprječavanju nasilja kao što su izmjena kaznenog zakonodavstva, Zakona o sudstvu, ali i poduzimanja drugog niza mjera za osiguravanje slobode od nasilja.
No, prema službenim podacima iz Policijske uprave vukovarsko-srijemske u prvih je deset mjeseci ove godine evidentirano 677 prekršaja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a to je čak više od 11% porasta u odnosu na proteklih deset godina. Osim toga, intervencije su pokazale da je razlog uglavnom psihičko nasilje, a zatim tjelesno, i da je najčešća dob počinitelja između 31 i 50 godina, dok su žrtve i dalje u najvećem broju slučaja - žene.
ORGANIZACIJE, USTANOVE I INICIJATIVE U BORBI PROTIV NASILJA
Nekoliko najglasnijih organizacija u Hrvatskoj i regiji bori se za žene koje prolaze kroz razne oblike nasilja, osobito u posljednjem valu pozitivnih promjena. Pokrenuto je tako nekoliko inicijativa i grupa podrške ženama koje su iskusile ovakav oblik terora.
Life&style
Poznata je inicijativa Nisam tražila koju je pokrenula glumica Milena Radulović kada je podijelila svoje bolno iskustvo i nakon čije su reakcije uslijedili brojni drugi istupi žena koje su proživjele slične traume. Već nekoliko godina djeluje je i inicijativa Spasi me koju je pokrenula producentica, scenaristica i aktivistica Jelena Velječa i koja je u hrvatskoj javnosti izazvala velike (pozitivne) reakcije građana, ali i privukla pažnju nadležnih institucija.
Ženska feministička organizacija koja okuplja žene protiv nasilja nad ženama je Autonomna ženska kuća Zagreb koja pruža besplatno pravno i psihološko savjetovanje, a osnovana je još 1990. godine. Pokrenuli su i kampanju STOP nasilju nad ženama čiji je cilj doći do žena kojima je potrebna podrška, informirati o njihovim pravima, a ako je potrebno i omogućiti im smještaj.
AUTONOMNA ŽENSKA KUĆA ZAGREB
Razgovarali smo s Nevom Tölle iz ove organizacije koja nam je pobliže opisala situaciju i potkrijepila je detaljnim podacima. Nasilje nad ženama - status quo? Recimo samo da je u ovoj godini čak 25% više poziva nego što je to bilo u prethodnoj . "Primjećujemo i da raste broj poziva žena koje su preživjele ekonomsko nasilje od strane partnera, sadašnjeg ili bivšeg - primjerice odbija plaćati alimentaciju, u cijelosti raspolaže njezinom plaćom raspolaže njenim i/ili zajedničkim prihodima bez da ona na to ima utjecaja", otkrila nam je.
STATISTIČKI PODACI AUTONOMNE ŽENSKE KUĆE ZAGREB
"Rapidno raste i broj poziva žena koje su preživjele strukturalno nasilje u obliku potpunog izostanka reakcije nadležnih institucija", primjećuje Tölle. Prema posljednjim podacima MUP-a, prošle godine je kazneno djelo nasilja u obitelji poraslo za 40%, a ove je pak godine nastavilo rasti za još 8,4% kako nam pokazuju u AŽKZ-u.
I drugi su podaci, najblaže rečeno - zabrinjavajući. Ubojstva žena porasla su za 33%, a silovanja za 52%. Istraživanja idu dalje i pokazuju i utjecaj pandemije tijekom koje je trećina ispitanih žena i njihove djece bila ugroženija od nasilja nego prije pandemije, u tom su razdoblju posebno učestali bili verbalni napadi, ozbiljne prijetnje, emocionalno zlostavljanje i socijalna izolacija, a postupci institucija u tom su periodu bili zapravo neadekvatni, upozoravaju iz organizacije.
"Ovo je pandemija u sjeni – znatan je porast muškog nasilja nad ženama. Kampanju STOP nasilju protiv žena smo započele danas, 25.11.2021., na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a trajat će do 14.12.2021. godine kada obilježavamo 31 godinu rada Autonomne ženske kuće Zagreb", rekli su nam iz organizacije o trenutnoj kampanji.
Pomoć ženama pruža i Ženska soba – Centar za seksualna prava, neprofitna organizacija civilnog društva osnovana 2002. godine. Njezin je cilj prevencija i suzbijanje seksualnog nasilja i izravno pružanje podrške i pomoći onima koji su nasilje proživjeli.
To su samo neke od ustanova, neprofitnih organizacija, udruga ili pak inicijativa običnih građana koji žele vidjeti ne samo napredak u društvu, nego osiguravanje i zadovoljavanje osnovnih prava svake (ženske) osobe.
Mogli bismo pomisliti i očekivati da je to sasvim normalno i uobičajeno, jer ipak smo uskoro u futurističkoj 2022. godini, ali to je, nažalost, daleko od istine. A čim prije osvijestimo sadašnje stanje i ne odnosimo se prema njemu kao dalekom mitu koji postoji (možda) izvan naša četiri zida, prije ćemo moći djelovati. Razni su uzroci problema koji svoj konačan cilj pronalaze u nasilju - fizičkom ili psihičkom. A takvo ponašanje, čak i ako je najsitnije i naizgled zanemarivo, treba na vrijeme prepoznati i s njim se suočiti. Jer nasilje se ne događa tamo gdje je "niži stupanj", gdje je "manje razvijeno" ili gdje je "općeniti manjak", nego bilo gdje. I to su primarni problemi s kojima se kao društvo trebamo suočiti. Ili bolje rečeno, kao pojedinac. Svatko od nas.
Dok ne bude prekasno.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.