Misliš da si premlada za pregled? Rak dojke ne pita za godine, a dolazi tiho i bez simptoma

• Usred smo mjeseca ružičaste vrpce - vremena kada se podsjećamo koliko je važno da svaka žena zastane, oslušne svoje tijelo i razgovara o svom zdravlju bez srama
• Unatoč napretku, tabu o raku dojke i dalje postoji, a upravo razgovor i prevencija mogu spasiti živote, ističu Marijana Pašalić iz Poliklinike Affidea i profesor Domagoj Eljuga 
• Njihova poruka je jednostavna, ali snažna: hrabrost ne znači ne bojati se, nego učiniti prvi korak, otići na pregled i ohrabriti druge da učine isto

Listopad je mjesec ružičaste vrpce. Mjesec koji nas podsjeća da je svaka žena, bez obzira na godine, ulogu ili ritam života, pozvana zastati i oslušnuti svoje tijelo. Rak dojke, iako je nerijetko tiha bolest, već desetljećima ima i glas - žena koje su prošle kroz dijagnozu, liječnika koji neumorno educiraju i institucija koje podržavaju borbu protiv njega. U toj zajedničkoj priči, snaga prevencije i moć razgovora čine razliku između straha i kontrole, između šutnje i ozdravljenja.

Uoči Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke koji je obilježen 7. listopada te BRA DAY-a iliti Dana bez grudnjaka koji je obilježen 29. rujna, razgovarali smo s Marijanom Pašalić, glavnom izvršnom direktoricom Poliklinike Affidea, i profesorom Domagojem Eljugom, dr. med. i specijalistom opće kirurgije, subspecijalistom plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, a koji svakodnevno radi s pacijenticama oboljelima od raka dojke. Njihove poruke nose istu važnu poruku - prevencija spašava živote, a razgovor je prva terapija.

Unsplash+ Foto: Unsplash+

Tišina koja još uvijek traje

Iako se posljednjih godina sve više govori o ženskom zdravlju, tema raka dojke i dalje nosi svoje nijanse tišine. Marijana Pašalić primjećuje da se tabu polako smanjuje, ali i da i dalje postoje osjetljive točke, a osobito kada se govori o rekonstrukciji dojke, psihološkom oporavku i intimnim aspektima bolesti. “Dobra vijest je da se u poslovnim i medijskim krugovima sve više otvoreno govori o mamografiji, rekonstrukciji i mentalnom zdravlju tijekom i nakon bolesti. Transparentnost inspirira povjerenje - kada žena čuje iskrene priče drugih, osjeća se manje sama i više motivirana za preventivne preglede”, naglašava.

Karlos Kole, PR

U Poliklinici Affidea, kaže, nastoje otvoreno govoriti o prevenciji i oporavku. Jer kad žene o zdravlju pričaju bez osude, prevencija postaje prirodan dio života, a ne nužna obaveza.

Zablude koje još uvijek skupo plaćamo

Profesor Domagoj Eljuga svakodnevno se susreće s pogrešnim uvjerenjima koja ženama mogu promijeniti sudbinu. “Najčešće žene ne odlaze na preglede jer smatraju da su zdrave - jer ne pipaju nikakve promjene u dojkama. A neke ih izbjegavaju iz straha da će se nešto otkriti”, objašnjava. No upravo je u tome najveća opasnost: rani stadiji raka dojke najčešće ne daju simptome.

“Odgađanjem pregleda, žena riskira da bolest bude dijagnosticirana tek u kasnijim fazama, kada su ishodi liječenja daleko lošiji. Rana dijagnostika omogućava otkrivanje karcinoma u fazi kada ga je moguće u potpunosti izliječiti”, upozorava prof. Eljuga.

Pixsell/Sandra Šimunović Foto: Pixsell/Sandra Šimunović

Pregledi dojki bi, dodaje, trebali postati prirodan dio brige o sebi, jednako kao što odlazimo zubaru ili radimo sistematski. “Kada žene shvate da su pregledi čin ljubavi prema sebi, a ne obaveza, tada nestaje i strah.” Edukacija i otvoren razgovor ključ su promjene.

Snaga balansa - i kad brineš o drugima, ne zaboravi sebe

Marijana Pašalić balans između profesionalne odgovornosti i osobne brige za zdravlje opisuje kao “svakodnevnu vježbu prioriteta, planiranja i delegiranja”. Kao majka i direktorica, priznaje da ponekad posustane, ali i da se tada svjesno vraća rutini, fleksibilnosti i ritmu koji joj čuvaju energiju.

“I sama sam upala u zamku da zdravlje stavim na čekanje. Ali s vremenom sam naučila da je zdravlje temelj svega. Danas raspored pregleda radim unaprijed - nema ‘budem kasnije’. Zdravlje nije luksuz, ono je naša obveza”, kaže. Njezina poruka ženama je jasna: planiraj preventivu kao što planiraš poslovni sastanak. Samo tako prestaje biti “nešto što ćemo sutra”.

Unsplash+ Foto: Unsplash+

Kad rana dijagnostika mijenja sve

U praksi, razlika između ranog i kasnog otkrivanja bolesti često je razlika između manjeg kirurškog zahvata i gubitka cijele dojke.
“Ako se rak dojke dijagnosticira u ranoj fazi, kada je veličine do 2 cm, moguće je napraviti poštedni zahvat, što znači da nije potrebno ukloniti cijelu dojku”, objašnjava profesor Eljuga.

Takvim pacijenticama nudi onkoplastičnu kirurgiju, zahvat koji omogućava da se nakon uklanjanja tumora dojka estetski oblikuje korištenjem vlastitog žljezdanog tkiva. “To je važan korak jer žene ne gube samo dojku - one gube dio svog identiteta, ženstvenosti. Ako im medicina može pomoći da to zadrže, to je i medicinski i emocionalno ogromno postignuće”, ističe.

Tehnologija danas omogućava otkrivanje promjena koje su donedavno bile nevidljive, zahvaljujući 3D mamografiji, ultrazvuku, MRI-u i primjeni umjetne inteligencije. “Digitalni alati danas mogu detektirati mikroskopske promjene i u najgušćem tkivu dojke. To je budućnost medicine koja već spašava živote”, zaključuje.

Prevencija počinje prije simptoma

“Najveća prepreka da žene češće odlaze na preventivne preglede jest kombinacija nedostatka vremena, percepcije ‘nemam simptoma’ i straha od dijagnoze“, kaže Pašalić. Sustav ponekad dodatno obeshrabri - čekanja, nesigurnost, složene procedure... No rješenje vidi u dostupnosti i jasnim informacijama: “Preventivni pregled nije trošak - to je ulaganje koje se uvijek isplati.”

Profesor Eljuga se slaže, ističući da genetika čini samo 5 do 10 posto rizika. Ostalo je, kaže, u našim rukama. “Na način života možemo itekako utjecati - prehrana, tjelovježba, izbjegavanje pušenja i alkohola, sve to smanjuje rizik. Rak dojke nije samo nasljedna bolest, to je i bolest modernog načina života.”

Njegova poruka mladim ženama posebno je jasna: “Samopregled dojki treba biti navika od najranije dobi. U dvadesetima se preporučuje ultrazvuk jednom godišnje, a od četrdesete - i mamografija. U rizičnim skupinama uključujemo i magnetsku rezonanciju. Prevencija ne poznaje dob.”

Unsplash+ Foto: Unsplash+

Kultura razgovora, jer šutnja nikome nije pomogla

Oboje se slažu da je otvoren razgovor o zdravlju grudi ključan. “Kada žene međusobno dijele iskustva, ruše se stigme i nestaje osjećaj srama. Razgovor s liječnicima omogućuje pravovremenu dijagnozu, ali razgovor s drugim ženama donosi snagu i podršku”, kaže prof. Eljuga.

Marijana Pašalić dodaje da bi svaka žena iz BRA DAY-a trebala ponijeti osjećaj sigurnosti i solidarnosti. “Ne moraš nositi teret sama. To je dan kada želimo da svaka žena osjeti zajednicu - snagu koja nastaje kada se ne bojimo pričati o onome što nas plaši.”

Pogled u budućnost - zdravlje kao temelj, a ne prepreka

Kakva bi situacija mogla biti za deset godina? Marijana Pašalić se nada da će Hrvatska biti zemlja u kojoj prevencija nije tema kampanje, već način života. “Željela bih da tada govorimo o kulturi rane dijagnostike, psihološkoj podršci kao standardu i dostupnosti informacija bez lutanja po sustavu. Da svaka žena zna koja su njezina prava i mogućnosti, i da se ne mora boriti s administracijom dok se bori za život.”

Profesor Eljuga dodaje da bi volio vidjeti svijet u kojem žene odlaze na preglede s istim mirom kao što odlaze na frizuru ili kavu s prijateljicom. “Kad dođemo do toga da preventivni pregled nije stvar straha, nego navike - tada ćemo znati da smo uspjeli.”

Hrabrost počinje prvim korakom

Rak dojke nije samo medicinska dijagnoza. To je i priča o ženama, o obiteljima, o sustavu koji još uči slušati i razumjeti. Listopad nas podsjeća da hrabrost ne znači ne bojati se, već učiniti prvi korak unatoč strahu. Zato, ako već dugo razmišljaš o pregledu - zakaži ga.
Ako poznaješ nekoga tko odgađa - ohrabri ga. Jer svaka ružičasta vrpca, svaka ispričana priča i svaki preventivni pregled zajedno čine razliku.