'Zabranjena bilježnica' književni je dragulj zaboravljene ikone talijanske književnosti

• Unuka prvog predsjednika Kubanske republike, Alba de Céspedes, jedna je od najistaknutijih autorica talijanske književnosti
• Njena knjiga Zabranjena bilježnica iz 1952. godine smatra se klasikom talijanske književnosti, a sada je prevedena i na hrvatski jezik
• Iako stara 70 godina, knjiga je i danas relevantna i s dnevničkim zapisima četrdesetogodišnje Valerije može se poistovjetiti i moderna žena

Oni koji uživaju u djelima trenutno najpopularnije talijanske spisateljice Elene Ferrante, sigurno će zanimati knjiga "Zabranjena bilježnica". Radi se o djelu još jedne talijanske autorice Albe de Céspedes koja je 1952. godine napisala spomenutu knjigu koja se danas smatra klasikom talijanske književnosti. Prvi put na hrvatskome, Naklada OceanMore donosi ovaj književni dragulj zaboravljene ikone talijanske književnosti u izvrsnom prijevodu Antonije Radić.

Možda vas zanima 'Sve što znam o ljubavi' genijalna je knjiga koju moraš pročitati prije nego što dođe serija Life&style

Klasik koji je jednako relevantan danas kao i prije 70 godina

Bez obzira što je od nastanka knjige prošlo 70 godina koje su donijele brojne društvene promjene, također u položaju žena, kada su u pitanju emocije i unutarnji svijet žene i majke, moderna žena može razumjeti i poistovjetiti se sa svime onime što je mučilo i spisateljičine suvremenjakinje. Glavna zaslužna za to je upravo Alba de Céspedes koja je majstorski iznijela ženski unutarnji monolog u formi dnevnika koji nam otkriva stvarnu pozadinu ljubavničkih, majčinskih i prijateljskih odnosa iza brižno izgrađene fasade.

oceanmore Zabranjena bilježnica

U "Zabranjenoj bilježnici" čitamo dnevnik koji Valerija, četrdesetineštogodišnja zaposlena žena, u periodu od kraja studenoga 1950. do svibnja 1951. piše u strogoj tajnosti, noću, skrivajući svoj novi hobi od supruga i dvoje odrasle djece. Već sama kupovina bilježnice za Valeriju je gotovo kriminalan čin, a poslije je skriva u stanu na najrazličitijim mjestima. 

Napisan u dnevničkoj formi, roman je intimna ispovijest Valerije, supruge, majke i službenice koja živi u Rimu urednim i skromnim građanskim životom. Kakvu snagu mogu imati svakodnevne prolazne misli onda kada su zabilježene crno na bijelo, najbolje pokazuje Valerijina mala crna bilježnica. Kada svoje misli i osjećaje počne zapisivati u nju, Valerija ne sluti kako će to postati dnevnik rasapa njezinih iluzija koje je gajila o braku, djeci i krhkom komforu građanskog života.

Alba de Céspedes unuka je prvog predsjednika Kubanske republike

Kad je 1952. objavljena Zabranjena bilježnica, njezin treći i najpopularniji roman, de Céspedes se zlatnim slovima upisuje u povijest talijanske književnosti na čijim će temeljima izrasti moderna talijanska proza, poput djela Elene Ferrante. Iako talijanska književnica, Alba de Céspedes je po ocu kubanskog porijekla. Štoviše, ona je unuka prvog predsjednika Republike Kube Carlosa Manuela de Céspedesa, poznatog kao oca nacije. Njezin otac bio je diplomat te je i sam kratko bio predsjednik Kube, no kako je oženio talijanku Lauru Bertini y Alessandri, Alba ima i talijansko podrijetlo.

Raj za ljubitelje knjiga: 9 načina kako najupečatljivije izložiti svoju vrijednu kolekciju

Naklada @nakladaoceanmore Alba de Céspedes

Za vrijeme rata bila je aktivna u pokretu otpora te je dvaput bila u zatvoru. Do svoje smrti 1997. objavila je dvadesetak knjiga, pisala je prozu, poeziju i dramske tekstove. Drugo njezino slavno djelo opsežan je roman Na njenoj strani (Dalla parte di lei, 1949.), objavljen u hrvatskom prijevodu 1960. godine. U pogovoru romana prevoditelj Ante Rojnić ističe nešto što vrijedi za većinu njenih knjiga, pa tako i za Zabranjenu bilježnicu: „Problem žene – njen položaj u suvremenom građanskom društvu, njena intimna drama u odnosu prema muškarcu, u krilu obitelji pa i u širim društvenim okvirima – centralni je problem. Ljubav je glavni motiv koji je zaokuplja, ali – kako ističu talijanski kritičari – za razliku od njenih literarnih kolegica, problem se kod njenih protagonistkinja ipak postavlja šire: on ne obuhvaća samo ženu u odnosu prema ljubavi i svim psihološkim i obiteljskim komplikacijama, koji odatle proizlaze. Problem njenih junakinja je pitanje uključivanja u suvremeno društvo, u njegov moral, a to društvo i taj njegov moral za ženu su odveć kruti.” 

O djelu Zabranjena bilježnica, New York Times je napisao: „Zabranjenom bilježnicom Alba de Céspedes dosegnula je svoju umjetničku zrelost. To je daleko najdublja, ali i najjednostavnija njezina knjiga. Ona je jedna od rijetkih renomiranih autorica koja umješno propituje što znači biti žena.“