Life&style 22. rujna 2022.

Šest majki ubili su sinovi, šest žena njihovi 'prijatelji' i supruzi: U Hrvatskoj je ove godine 12 žena ubijeno od strane bliskih osoba

Shutterstock.
  • Danas je Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
  • Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova iznijela je podatke Femicid Watcha
  • Statistika je zastrašujuća, u ovoj godini u Hrvatskoj je ubijeno 12 žena od strane bliskih osoba

"U šest slučajeva sinovi su ubili svoje majke, u dva slučaja poznanik/prijatelj je ubio svoju poznanicu/prijateljicu, dok su u četiri slučaja počinitelji bili sadašnji/bivši supruzi. Broj žena ubijenih od strane intimnih partnera u ukupnom broju ubijenih žena od strane bliskih osoba skoro je uvijek preko 50 posto", stoji u priopćenju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Višnje Ljubičić, koje je objavila uoči današnjeg Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Pravobraniteljica ukazuje na to da se općenito broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama u razdoblju od posljednjih 7 godina gotovo utrostručio (nakon nešto više od 2.000 evidentiranih djela u 2015., u 2021. godini broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama je premašio 6.000). Pritom, 79% žrtava čine žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja, navodi se u priopćenju pravobraniteljice.

Sustav dugoročno odvraća žrtve od prijavljivanja lakših oblika nasilja

Broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji, kao blažeg oblika nasilja, u istom razdoblju skoro prepolovio. Navedeni višegodišnji trend smanjenja broja prijavljenih počinitelja i broja žrtava obiteljskog nasilja u području prekršajno-pravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kazneno-pravne zaštite, upućuje stoga i na zaključak na koji Pravobraniteljica već godinama upozorava da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične.

 | Autor:

Možda vas zanima... Marija: 'Godinama sam trpila batine i otišla tek kad sam shvatila da će ubiti ne samo mene nego i djecu' Rubrika Life&style Life&style
 Ovakav prekršajno-pravni sustav ne ispunjava zapravo svoju preventivnu prirodu i ne nudi učinkovit i brz odgovor na nasilje, već ga brutalizira i seli iz sfere prekršajnog u sferu kaznenog zakonodavstva, piše u priopćenju. Navedeni fenomen posljedica je, između ostalog, nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja izvan pravosudnog sustava i nedovoljnog ulaganja u programe dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja, kao i činjenice da se prevenciju svodi na skoro isključivo novčano ili uvjetno kažnjavanje obiteljskih nasilnika bez jasne zakonodavne i obrazovne strategije sprječavanja rodno-utemeljenog nasilja.

Doba krize je posebno opasno

Stoga je neminovan zaključak kako se kod navedenih povećanja broja kaznenih djela ne radi samo o senzibilizaciji i edukaciji policije te porasta svijesti društva o potrebi prijavljivanja, već i o navedenim nedostacima u sustavu, prvenstveno zbog kroničnog nedostatka preventivnih mehanizama izvan pravosudnog sustava, kroničnih nedostataka edukacije i senzibilizacije društva te općenito kvalitetne i stručne analize uzroka nasilja. Takav sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji svoje slabe točke pokazuje posebice u doba krize kao što je ova pandemijska. Sve upućuje na potrebu za poduzimanjem nužnih promjena u cjelokupnom sustavu, sukladno preporukama pravobraniteljice koja na ovaj problem upozorava već godinama. 

 | Autor: Jedno od ključnih, a zanemarenih pitanja je i problem visine sankcija izrečenih počiniteljima od strane sudova, odnosno primjena postojećih propisa. Pravobraniteljica već godinama ističe stajalište da počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama (tzv. zakonskim maksimumima), čime bi se slala puno jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na nasilje u obitelji, a počinitelje učinkovitije odvraćalo od ponovnog počinjenja nasilja. No, preduvjet za ovakvu penalnu politiku jest ustrojen učinkovit sustav rane prevencije i resocijalizacije počinitelja te zajednički stav i shvaćanje pravosuđa o tome što je to nasilje u obitelji i zašto je ono rodno utemeljeno, iz čega bi proizašla pravilna selekcija slučajeva koji zaslužuju biti kažnjeni.

Gdje je rješenje?

Sve upućuje na potrebu za poduzimanjem nužnih promjena u cjelokupnom sustavu, posebice u sustavu prevencije i suzbijanja nasilja prema ženama sukladno preporukama Pravobraniteljice koja na ovaj problem upozorava već godinama. Prema stajalištu pravobraniteljice četiri su osnovna temelja učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i njegovih uzroka: 1. Rani preventivni, stručni i dugotrajni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama, prije eskalacije rodno utemeljenog ili obiteljskog nasilja, te prije nego što dođe do raspada obitelji i/ili raspada partnerskih odnosa i često posljedičnog nasilja (uz jačanje svih nacionalnih preventivnih  mehanizama); 2. Društvena reintegracija počinitelja nasilja u obitelji kroz dugotrajni psihosocijalni tretman; 3. Sveobuhvatna edukacija pravosuđa i svih drugih stručnih službi o rodno utemeljenom nasilju, kao i sustavna edukacija o nenasilnim metodama rješavanja sukoba i prihvaćanja različitosti koja mora biti integrirana u obrazovni sustav na svim društvenim razinama; 4. Nulta tolerancija na rodno utemeljeno nasilje, odnosno najstroža primjena postojećih propisa uz izricanje kazni u okvirima zakonskih maksimuma. 

No, preduvjet za primjenu opisane stroge penalne politike, osim ustrojavanja učinkovitog sustava rane prevencije i resocijalizacije počinitelja te edukacije, traži i zauzimanje zajedničkog stava i shvaćanja pravosuđa o tome što je to nasilje u obitelji i zašto je ono rodno utemeljeno, iz čega bi proizašla pravilna selekcija onih slučajeva koji zaslužuju biti kažnjeni. Pravobraniteljica ponovo naglašava kako bi pravosudna represija i kažnjavanje trebali biti zadnja opcija u borbi protiv ove vrste nasilja i izuzetak, a ne pravilo. Samim tim, kazne bi bile strože i društvena poruka nulte tolerancije na (obiteljsko) nasilje jasnija.

Možda vas zanima... #spasi me: Kako i gdje prijaviti nasilje u obitelji - jer ne smijemo više šutjeti Rubrika Život Život

Komentari 0