Life&style 02. travnja 2020.

Razgovarali smo s nutricionistkinjom o tome kakve su nam šanse da se udebljamo za vrijeme karantene

Facebook @Bin isolation outing.
  • Hrana nam je postala velika preokupacija ovih dana: kupujemo i stvaramo zalihe, mnogo više kuhamo, pečemo kolače, stalno se razgovara o hrani, a kako smo mnogo više kod kuće sad nam je i stalno pri ruci
  • Naravno da nam prolazi kroz glavu da ćemo se u karanteni i samoizolaciji još i udebljati, posebno ako se smanjila fizička aktivnost
  • Razgovarali smo s nutricionistkinjom Majom Žanko o prehrani u ovim uvjetima, što jesti, kako organizirati obroke i hoćemo li doista nakupiti i kilograme

Naravno da u vrijeme pandemije koronavirusa imamo i prečih briga od toga imamo li 5 kilograma viška ili ćemo ih imati (još) pet, ali ne jednom sam u posljednja dva tjedna koliko uglavnom sjedimo kod kuće čula što jadikovku da će se upravo to dogoditi, što slušala prijatelje kako, da ti slina krene na usta, prepričavaju što su fino skuhali za šesti obrok tog dana, što na Whatsapp dobila urnebesnih šala na temu. U nekima se i prepoznala: "Frižider će misliti da sam Jehovin svjedok, stalno sam mu na vratima." Ta sam. Matematika je jednostavna: stalno smo doma, dom smo nakrcali hranom, krećemo se manje nego inače. 2+2 su 4. Ili 5, ako pričamo o kilogramima. Mora li nužno tako biti, kako organizirati obroke, što jesti i kako zadržati ravnotežu duha i tijela tako da se karantena ne pretvori u bakanalije? O tome smo razgovarali s Majom Žanko, nutricionistkinjom i specijalisticom za poremećaje prehrane.

Možda vas zanima... SIgurno ih obožavaš, ali znaš li kako se kreiraju parfemi? Rubrika Beauty Beauty

Opustiti ili napeti tijelo?

"Dio ljudi će se sigurno udebljati, rekla bih da su šanse 50:50. Jedan dio će zanemariti kako kretanje tako i prehranu, općenito rad na sebi. Razmišljaju: ionako sam doma, baš me briga. Možda i više brinu zbog koronavirusa i zdravlja. No s druge strane, jedan će se dio populacije usmjeriti baš na taj vanjski dio, ponašati se ekstremno i ovo vrijeme iskoristiti da se dovede u formu. Tako mi se čini iz razgovora s klijentima, s prijateljima, po onom što vidim na društvenim mrežama. Sad su došla ta dva mjeseca prije ljeta kad i inače ljudi kreću u teretanu, na dijetu, moraju kad iziđu pokazati da su bili "vrijedni". Protivnik sam dijeta koje su veliko mučenje i za psihu i za tijelo i razmišljanja da vrijedim ovisno o tome imam li pet kilograma više ili manje."

 | Autor: Facebook @Bin isolation outing Facebook @Bin isolation outing

Ipak, ova situacija u kojoj trenutačno živimo nije uobičajena, od koronavirusa i zatvaranja u kuće, potresa u Zagrebu, minimalca na kojem su sad mnogi i strahovanja da će sasvim ostati bez posla... Nije neuobičajeno da utjehu tražimo i u hrani.

Može i 5 obroka, ali pod jednim uvjetom

"Povećano hranjenje povezano je s nekim stresom, a ova situacija jest stresna na više razina. Tjeskoba, depresija, to su sve stanja nesanice i stanja gdje dolazi do promjena i na kemijskoj razini u tijelu. To nas svakako može natjerati da posegnemo za hranom više puta dnevno, pogotovo jer smo kod kuće. Ponekad ćemo i neko nelagodno emocionalno stanje protumačiti kao dosadu. Nećemo prepoznati da je riječ o nekoj intenzivnijoj emociji, a ne dosadi. U ovim stvarno neobičnim životnim uvjetima nije lako održati ravnotežu. Zato treba zadržati neku strukturu življenja, od toga da ustanemo u neko normalno doba, otuširamo se, započnemo dan s doručkom makar i kasnije ustali. I da u tom nekom tonu nastavimo: imamo i ručak i večeru. Možemo imati i dva mala međuobroka, no onda bih tu svakako dodala da moramo zadržati i strukturu kretanja. Ne možemo van kao inače, ali ima toliko online programa za vježbanje. Osobno sad vježbam jogu online, ne idem na nju više pješke kao prije. Ako postoji tjelovježba, apsolutno može biti tih pet obroka."

Možda vas zanima... Zašto sam se udebljala preko noći?! Postoji 5 mogućih razloga, ali i rješenja Rubrika Life&style Life&style

Ne izbacuj ugljikohidrate

Koje su konkretne preporuke, kakvu hranu jesti? Znamo da nam nitko neće preporučiti čips i čokoladu dok sjedimo ispred televizora, no treba li smanjiti, primjerice, ugljikohidrate ako se manje krećemo? Maja Žanko govori:

"Obroci trebaju biti cjeloviti, neka sadrže i ugljikohidrate i proteine i vlakna i masnoće. Većini će ljudi sada pasti napamet ne jesti toliko ugljikohidrata, ali s tim se ne slažem. Preporuke o uravnoteženoj prehrani kažu da svi makronutrijenti moraju biti zastupljeni za funkcioniranje našeg tijela. Ako bilo ukinemo kao što je današnja moda ukinuti ugljikohidrate, onda će nam se prije ili kasnije dogoditi da za njima počnemo posebno žudjeti. I Fizički i psihički."

 | Autor: PR PR

Maja Žanko, mag. nutricionizma, specijalistica za poremećaje prehrane

A što ćemo jesti sutra?

Kad mnogo vremena provodimo kod kuće, nisamo samo više u frižideru. Više i kuhamo, mnogo češće pečemo kolače, neki su se upustili i u pečenje kruha. O hrani se stalno priča; već za ručkom načne se tema "A što ćemo ručati sutra". Nutricionistkinja objašnjava otkud nam odjednom tolika preokupacija hranom.

"U tom stanju pripravnosti i zabrinutosti za svoj život glavna briga jest ona o hranjenju, sakupljamo kao hrčci i to jest tako u doba nestašice. Kad smo duže vrijeme u nekoj restrikciji, a na neki način sad jesmo - ne možemo svaki dan otići u slastičarnu, ne možemo u dućan kad se sjetimo, naš mozak nas tjera da više razmišljamo o hrani, pripremi hrane, kako se opskrbiti hranom za idućih pet dana jer možda nećemo moći kupiti tu čokoladu. OK je da ljudi peku kolače, kruh, da se druže. Mnogi od nas će otkriti da su to stvari koje volimo raditi. Možda je samo korisno pri tom razmisliti kako se osjećamo, upitati se zašto nam se baš sada jede ta tjestenina, čokolada, keks i sl. Jesam li gladna ili si želim malo povisiti raspoloženje, malo se utješiti? Treba se hraniti intuitivno, odgovarati na signale sitosti i gladi i doći do toga da je hrana samo hrana. Ona je važna, ali nije najvažnija. Hrana nije zamjena za osjećaje."

Hrana nije jedino što nas usrećuje

No dokazano je da određene namirnice zbog svog sastava doista podižu raspoloženje odnosno razinu serotonina u mozgu. Treba li ih sada ciljano jesti više ili za njima već i poseženo instinktivno češće?

"Definitivno ima hrane koja nam u tome može pomoći i u nekim emocionalnim stanjima, čak i ozbiljnijim psihijatarskim oboljenjima vidi se da ljudi posežu za određenim namirnicama koje im doista mogu podići serotonin. Jedemo li neku slatku hranu, ugljikohidrate, ona će doista utjecati da se serotonin više sintetizira i na neki nam načnin nam podigne raspoloženje. No opet, nije dobro ako sve gledamo kroz prizmu toga da je hrana jedino što nas može usrećiti, dovesti u stanje mira. Kao što nije ni nužno da smo konstantno sretni već da možemo i istrpiti i frustraciju da nam je dosadno i da to ne moramo zamijeniti hranom. Da možemo ustrpiti frustraciju što ne možemo ići van i da možda nađemo neke druge aktvinosti koje nas vesele, a za koje možda do sad nismo imali vremena."

Komentari 0