Postoje namirnice koje nas dovode u doista dobro raspoloženje
Na primjer, to su čokolada, sladoled, vino i tjestenina
Ali, nažalost, to traje kratko. S druge strane, ova hrana dugoročno dovodi naš mozak u dobro raspoloženje…
Navodno postoji - hrana koja tjera sive oblake i dobra je za naš mozak - i to ne samo kratkoročno, nego dugoročno. Znanstvenici detaljno proučavaju i pišu o utjecaju hrane na naše raspoloženje, kako se boriti protiv depresije pravom hranom, smanjiti stres te „pojesti“ bezvoljnost. Sastavili smo popis namirnica koje nas dovode u dobro raspoloženje…
Naši neurotransmiteri, koji su odgovorni za sve pozitivne osjećaje, mogu se stvarati samo uz pomoć aminokiselina. One se pak nalaze u bjelančevinama. To znači sljedeće: bjelančevine nas čine optimističnima, entuzijastičnima, opuštenima i smirenima. Što ih više jedemo, to bolje. Trebala bi pojesti barem tanjur dobrih bjelančevina dnevno kako bi bila bolje volje.
To su doista dobre vijesti: prave masnoće ne debljaju, nego te čine sretnom! Tim bolje što se naše žensko tijelo sastoji od 28 posto masti. Posebno puno masti ima - naš mozak! Čak 60 posto naše moždane mase posebne su masne tvari koje se moraju neprestano obnavljati i usko su povezane s našim raspoloženjima. Kako bismo se, a osobito naš mozak, osjećali što bolje, trebali bismo ga redovito hraniti najboljom masnom hranom. Naime, neravnoteža u glavi direktno utječe na naše raspoloženje.
A to prije svega uključuje: omega 3 masne kiseline: što više omega 3, to je naše raspoloženje bolje. Inače, to također znači da ako ih unesemo više, možemo povećati proizvodnju dopamina u mozgu za 40 posto, a to je pak naš interni antidepresiv. Probudi nas, povećava našu sposobnost koncentracije i pažljivosti.
• prvenstveno riba: divlji losos, srdela, haringa, inćuni, skuša
• riblje ulje
Nezasićene masne kiseline: dugo su se smatrale lošima, ali su puno zdravije od svoje reputacije, jer našem srcu pružaju puno bolju energiju od one koju pružaju ugljikohidrati. Istraživanja također pokazuju da nezasićene masne kiseline štite od moždanog udara. Plus: podržavaju funkciju omega 3 masnih kiselina u našem mozgu i tamo grade zaštitne stanične stijenke, sprječavaju prodor štetnih UV zraka u kožu i zadržavaju vlagu. Istodobno usporavaju apsorpciju rafiniranih ugljikohidrata i tako smanjuju rizik od dijabetesa.
Važno: ključni vitamini A, D i E topivi su u mastima i naše tijelo ne može ih apsorbirati bez zasićenih masti. Stoga povrće uvijek jedi u kombinaciji s mastima.
Postoji u različitim oblicima, bojama i sortama. Puno je vitamina, minerala i važnih hranjivih sastojaka i stoga je naš najbolji prijatelj kada je u pitanju misija dobrog raspoloženja. Povrće se također sastoji od dobrih ugljikohidrata, kalija i vlakna. Održava naša crijeva u dobroj formi, štiti od raka i smanjuje rizik od moždanog udara. Inače, folna kiselina sadržana u tamnom povrću može pomoći kod depresije i šizofrenije.
Voće sadrži tone antioksidansa koji štite stanične membrane našeg mozga i podržavaju sve neurotransmitere. Više šarenijeg voća za dobro raspoloženje! Većina voća bogata je i vitaminom C, koji koriste nadbubrežne žlijezde u borbi protiv stresa. Na primjer, banane sa svojim antidepresivnim serotoninom ne samo da osiguravaju dobro raspoloženje, nego osiguravaju i dobar san zahvaljujući melatoninu.
• Tri obroka svakih pet sati koji se sastoje od: bjelančevina, povrća i masti
• Svakodnevno obilje zelene, malo crvene, narančaste, žute i ljubičaste hrane
• Važno: jedi dovoljno! Preskakanje obroka ili premalo jedenja može uništiti naše raspoloženje, tvrde stručnjaci
• Jedi što je češće organski uzgojenu hranu ili hranu iz slobodnog uzgoja kako bi izbjegla unošenje hormona, antibiotika, pesticida ili genetski modificirane stočne hrane
Life&style
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.