Može li šetnja biti sport? Može, ako se dok hodamo držimo ova 3 pravila

• Uz toliko proljetnog sunca nemaš volje za dugotrajne odlaske u zagušljivu teretanu? 
• Onda imamo dobre vijesti! Tvoja dnevna šetnja, osim što će ti razbistriti misli, može jednako lako poboljšati tvoju kondiciju
• Evo što trebaš uzeti u obzir kako bi se tvoja šetnja računala kao vježbanje

Hodanje ima neosporne zdravstvene prednosti: udišeš svježi zrak, a redovito hodanje i vježbanje mogu ublažiti glavobolju, smanjiti nadutost, poboljšati kondiciju i još puno toga. Ali, nisu sve šetnje jednake, a prema trenutačnim istraživanjima, svatko tko želi koristiti šetnju kao sport trebao bi uzeti u obzir tri važna čimbenika. 

1. Pravi tempo hodanja

Novo istraživanje, objavljeno u 'British Journal of Sports Medicine', koje je ispitivalo zdravstvene dobrobiti hodanja, pokazuje da je tempo posebno važan prilikom hodanja. Na primjer, istraživanje je pokazalo da ljudi s „prosječnim" tempom hodanja od 3-5 km/h imaju 15 posto manji rizik od određenih bolesti, poput dijabetesa tipa 2, od ljudi sa sporijim tempom hodanja. Nasuprot tome, kod brzog hodanja, koje je iznad prosjeka, ta je brojka bila gotovo 30 posto.

Ali, naravno, bilo kakvo hodanje je bolje od nikakve tjelovježbe, čak i ako hodaš samo na kratkim udaljenostima i laganim tempom. Istraživanja sa Sveučilišta Harvard pokazala su da samo 15 minuta hodanja dnevno, barem pet dana u tjednu, uvelike jača imunološki sustav, pa čak i smanjuje želju za slatkim.

Unsplash/brandon cormier Foto: Unsplash/brandon cormier

2. Prava udaljenost

Suprotno mitu da je 10.000 koraka dnevno „čarobni broj" za poboljšanje dobrobiti, nedavna istraživanja su pokazala da čak i hodanje između 2.600 i 2.800 koraka dnevno ima značajne zdravstvene prednosti. A samo 7000 koraka dnevno može više od pola smanjiti rizik od određenih kardiovaskularnih bolesti.

Možda vas zanima 10 načela 'jedi što želiš dijete': nema izgladnjivanja ni teške borbe s kilogramima, samo slušamo svoje tijelo Life&style

3. Pravo doba dana

Premda je mit o 10.000 koraka pretjeran, definitivno postoji nešto u tzv. „šetnji koja potiče probavu“, koju su prakticirali i naši roditelji i bake i djedovi. Šetnja nakon jela ne samo da regulira razinu šećera u krvi, nego i razinu kortizola, što nam zauzvrat pomaže da bolje spavamo.

Dakle, ako se ne možeš natjerati da se držiš svoje rutine u teretani, ne brini. Brza polusatna šetnja tijekom stanke za ručak može učiniti čuda za tvoju dobrobit. Osim toga, zapravo, dugoročno činiš dobro svom tijelu.

Unsplash/Krzysztof Hepner Foto: Unsplash/Krzysztof Hepner

Možda vas zanima Istražili smo kako efektivno izgubiti tih zadnjih par kilograma pred ljeto (i da, moguće je bez muke!) Native sadržaj