- Turizam na kontinentu možda nije podložan sezonalnosti, no kad bi trebali izdvojiti kad je pravo vrijeme za posjetiti Baranju, odgovor je sad
- Što kad bismo vam rekli da tamo postoji kuća koja ima sve ono što je potrebno za istinski odmor kao onaj na koji smo navikli kod baka i djedova; pucketanje vatre iz peći, povrće ubrano u vrtu i zeleno okruženje?
- Zbog velike ljubavi prema prirodi, njezin je vlasnik tako i uredio ovu autohtonu kuću u srcu općine Bilje
- Pročitaj još i: Autohtona istarska ljepotica iz Grožnjana jedna je od najljepših kuća za odmor koje smo vidjeli
Otkrivanje baranjskog kraja u jesen ima svoju posebnu čar. Upravo je ovo godišnje doba najplodonosnije vrijeme za otisnuti se u istočnohrvatske ravnice bogate povješću, gastronomijom, a nije uzaludno joj ni ime Baranja koje u mađarskom prijevodu znači ‘vinska majka’. Tamo se smjestila i općina Bilje sa svojim pitoresknim mjestom Lug. Dom je to tradicijske kuće u koju često navraćaju turisti željni autohtonog smještaja koji nas vraća u daleku prošlost. 'Kuća biljkinog oca' kako joj glasi ime stoljetna je kuća u kojoj će svatko tko dođe odmoriti dušu i tijelo, odmaknuti se od užurbanog svijeta i odgoditi stres za neke druge dane. No, krenimo redom.
Ako je ovo Kuća biljkinog oca, tko je onda Biljkin otac? Iza simpatičnog pseudonima ‘krije’ se Vedran Grizbaher, profesor talijanskog jezika, ali i veliki ljubitelj biljaka, nekadašnji turistički vodič i permakulturalni entuzijast koji je prije nešto više od tri godine krenuo u projekt zbog kojeg se danas već može pohvaliti i nagradom najbolje tradicijske kuće Ministarstva sporta i turizma, Hrvatske turističke zajednice i Novog lista.. “Ideja se rodila tako što je prijateljica kupila kuću u Kopačevu pa sam iz znatiželje i ja otišao na oglasnik gdje me na prvu osvojila ova kuća. Tada sam još živio u Zagrebu, a povratak u Osijek mi nije bio ni u dugoročnim planovima. Ipak, moji roditelji su se isto zagrijali za tu ideju i potaknuli me na realizaciju. Na kraju su me korona i potres silom prilike vratili u Osijek u kojem mi se život neplanski posložio tako da i sve oko kuće vodim samostalno uz stalni posao u školi”, otkriva nam ovaj svestrani profesor.
Kako nam opisuje, Kuća biljkinog oca karakteristična je panonska kući švapskog tipa s dugim ganjkom (trijemom) s kojeg se ulazi u prostorije. “Nije jedina takva koja se može iznajmiti i to mi je drago vidjeti jer se trudim i povezati s drugim iznajmljivačima i ugovarati suradnje, no ono što ju ipak razlikuje od drugih u okolici je namještaj kakav nerijetko srećem po muzejima s upozorenjima ‘ne dirati’. Ovdje gosti imaju priliku spavati u stogodišnjim krevetima okruženi detaljima koji starijima bude sjećanja, a mlađe informiraju kako se nekad živjelo”, opisuje nam Biljkin otac. “Druga komponenta o kojoj brinem su i biljke, što u interijeru tako i u vanjskom prostoru. Teško je pobrojati sve vrste koje se tamo nalaze, a plan za proljeće je još dodatno urediti vrt čemu se posebno radujem”, dodaje.
Namještaj za kuću nabavljao je na raznim mjestima; dio je već dobio uz kupnju kuće, a neki komadi namještaja su novi ili rabljeni. “Većinu rabljenog namještaja sam pronašao po oglasnicima te ponešto na sajmovima. Neki od detalja su mi i donirani jer ljudi često nemaju gdje s time pa im je drago da budu negdje izloženi, a meni je također drago obogatiti prostor”, kaže. “Gostima je kuća uglavnom baza za istraživanje Baranje tako da im pomažem svojim savjetima kako da najbolje iskoriste vrijeme provedeno ovdje. Budući da sam i turistički vodič (trenutno samo na papiru) znam im prema njihovim afinitetima predložiti što da posjete. Nismo klasično seosko gospodarstvo tako da gosti imaju potpunu privatnost, a što se tiče hrane, ako ne žele svaki obrok obavljati u restoranima, na raspolaganju im je kompletno opremljena kuhinja kao i roštilj u dvorištu. U selu mogu kupiti i domaće proizvode ubrane taj dan. Ako imaju neke posebne zahtjeve, sve se da unaprijed dogovoriti. Ljeti na raspolaganju imaju bazen, a ostatak godine tu je hidromasažni bazen koji postavljamo na zahtjev. Za razonodu tu su i društvene igre, sportski rekviziti, knjige, putopisi i slično”, prepričava Vedran koji smo zatekli u radovima.
“Upravo dovršavamo prostor nekadašnje štale. Sada je dobila skroz novi izgled zahvaljujući suradnji sa Studiom Nedogled gdje smo došli do idejnog rješenja koje spaja moderni dizajn s tradicionalnim načinom izrade, prirodnim materijalima i etno detaljima. Prostorija je predviđena da se prilagodi različitim funkcijama; od radionica, edukacija, predavanja ili manjih proslava. Uz to bit će i grijana na drvenu peć koja će dati dodatnu čar ambijentu. Zidovi prostorije su obloženi tradicionalnom zemljanom žbukom dok će jedan zid imati i detalje oslikane starom tehnikom molovanja pretečama tapeta, dok je strop od trske koja je također klasični baranjski materijal. Budući da je taj dio u potpunosti moj projekt, radujem se čuti i reakcije kad bude u potpunosti dovršeno, nadam se do kraja studenog”, otkriva vlasnik najbolje tradicijske kuće u Hrvatskoj, a njegova pozivnica za otkrivanje Baranje definitivno nas je ‘kupila’.
“Uputite se na istok i upoznajte čari Baranje koja brojem sunčanih dana parira Hvaru, a rezultat toga je i izvrsno vino kojeg ćete pronaći na svakom koraku. Što je vino ako ga ne sljubimo s nekim od tradicionalnih jela poput fiša, čobanca, šarana na rašljama ili gulaša od divljači. Istu tu divljač možete i vidjeti iz auta, a najveća koncentracija faune nalazi se u Kopačkom ritu koji je magičan u svako godišnje doba. Posjetite i druge lokacije poput moćnog spomenika u Batini ili Beljskog vidikovca. Ako se pak želite upoznati s tradicijom, ne smijete zaobići Šokačku kuću u Topolju ili Etnološki centar baranjske baštine u Belom Manastiru ili se pak uputite u Baranju kad je neka od brojnih manifestacija. Od zimskih svakako su za istaknuti Čvarakfest i baranjske buše u vrijeme karnevala. Ako se zaželite grada, Osijek vam je na svega 15 minuta vožnje, a što u njemu možete posjetiti najbolje ćete saznati u Urbanom vodiču Osijekom na kojem sam radio u suradnji s Udrugom Plantaža.
PS. Nemojte zaboraviti ponijeti jestive suvenire iz Baranje, poput mljevene paprike iz Luga”, zaključuje.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.