- Sa sve toplijim danima pred nama, polagano već planiramo proljetne izlete i putovanja, a jedno od najčarobnijih je bez imalo dvojbe ono u francuski Giverny
- Tisuće posjetitelja tamo svake godine dolaze vidjeti djelić raja u kojem je Claude Monet živio od 1883. do 1926.
- Iako su upravo vrtovi kojima se silno ponosio oni koji svojom ljepotom i danas ostavljaju bez teksta, ništa manje idilična nije ni sama kuća koja je njima okružena
Dok meteorolozi vijećaju o tome hoće li nam zima još koji put pokazati zube ili je proljeće doista stiglo ranije no ikada prije, mi polagano već planiramo proljetne izlete i putovanja. Jedno od najčarobnijih je bez imalo dvojbe ono u francuski Giverny gdje svake godine tisuće posjetitelja dolaze vidjeti djelić raja u kojem je Claude Monet živio od 1883. do 1926.
Bajkovita kuća koja je bila privatno utočište njegove obitelji u potpunosti je obnovljena kasnih 70-ih godina prošlog stoljeća te je od tada otvorena za javnost, a posjete su organizirane od strane tolikog broja agencija da je najmanji problem odabrati onu koja nam najbolje odgovara.
Kada se Monet preselio u Giverny, pitoeskna kuća od ružičaste žbuke bila je okružena vrtom od 1 hektara koji se sastojao od voćnjaka jabuka i dijela u kojem je raslo sve ono što se uzgajalo za hranu. Središnji put obrubljen stablima čempresa i smreke vodio je od ulaza na imanje do ulaznih vrata kuće, a cvjetnjaci su bili obrubljeni uredno orezanim stablima šimšira. Zaljubivši se upravo u ovaj rajski vrt, jedan od najvećih umjetnika u povijesti nije gubio ni sekunde - svakodnevno je sate provodio pretvarajući ga u svoj šareni vrt iz snova.
Dao je iščupati šimšir, a nakon mnogih svađa sa suprugom Alicom koja ih je htjela zadržati, dao je posjeći i smreke i zamijeniti ih metalnim lukovima koji i danas stoje na istom mjestu. Središnju stazu oivičio je mirisnim ružama i nasturcijama, stabla jabuka zamijenila su trešnje i marelice iz Japana, a tlo je prekrio tisućama cvjetova - narcisama, tulipanima, perunikama, orijentalnim makovima i božurima.
U dijelu vrta je dao izgraditi japanski most, ali obojen zelenom bojom kako bi se razlikovao od crvene koja se tradicionalno koristi u Japanu, a orijentalni ugođaj stvorio je izborom biljaka poput bambusa, ginko bilobe, javora, japanskih božura, ljiljana i žalosne vrbe, a koje uokviruju tamošnje jezerce. Za sam kraj, na njegovo je dno posadio lopoče. Svojim se vodenim vrtom ponosio toliko da je ondje volio primati goste te je svakodnevno provodio sate promatrajući ga, a imao je i posebnog vrtlara koji je na njega pazio cijelo vrijeme, uklanjajući svaki mrtvi list kako bi vrt uvijek izgledao besprijekorno.
Iako su upravo vrtovi oni koji svojom ljepotom i danas ostavljaju bez teksta, ništa manje idilična nije ni sama kuća koja je njima okružena. U njezinom se prizemlju nalazi čitaonica koju se naziva i malim plavim salonom i koja je povezana sa smočnicom u kojoj su se u zidnim ormarićima čuvali čaj, maslinovo ulje, začini i jaja, a svega par metara dalje nalazi se Monetov prvi studio u kojem je radio do 1899. i koji je restauriran 2011.
Do posljednjeg je detalja rekreirana i blagovaonica obojana toplim žutim nijansama. Na žutim zidovima visi zbirka japanskih grafika, a u žuto obojenim vitrinama, vrlo modernima za ono vrijeme, može se vidjeti plavo keramičko posuđe i žuto-plava garnitura koju je Monet izradio za slavlja. U kuhinji s plavim rouen pločicama, jednoj od najljepših ikada napravljenih, nalazi se ogromni štednjak s više ploča za kuhanje i bakrenim posuđem koje kao da čeka povratak svojih vlasnika.
Stubište vodi na kat do privatnih soba - Monetove spavaće sobe i susjedne kupaonice u kojoj se može vidjeti izložene predmete i umjetnine koji su ondje bili dok je Monet bio živ, uključujući reprodukcije slika njegovih prijatelja: Cézannea, Renoira, Signaca i Caillebottea. Tik do kupaonice nalazi se Aliceina spavaća soba s malom susjednom sobom namijenjenom šivanju, a posljednja u nizu je spavaća soba Blanche Hoschedé-Monet koja je prvi put otvorena za javnost 2014. Poput Monetove spavaće sobe, i ona je rekreirana do posljednjeg detalja ne bi li dala što točniji prikaz života žene koja je u Givernyju sve do svoje smrti 1947. živjela bajku o kakvoj mnogi i danas mogu samo sanjati.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Miss7 dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Miss7 te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
manfred
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.