Life&style 04. rujna 2014.

Kako je IKEA utjecala na naše domove?

Guliver Image/Getty Images.
1/8

Nedavno je u Zagrebu otvoren prvi IKEA-in salon namještaja. Dugoočekivani švedski gigant okupio je velik broj političara, ličnosti iz javnog života i zaljubljenika u švedski dizajn, ali bilo je teško ne primijetiti gotovo jednaku količinu ljudi koji su negodovali zbog otvorenja iste. Kako to da IKEA ima toliki utjecaj na današnje društvo? Dio fenomena objasnile su nam dizajnerica interijera Mirjana Mikulec i voditeljica lokalnog marketinga IKEA Hrvatska Jelena Granić.

Nekada su domovi svi bili nalik jedan drugom, redom uređeni namještajem iz Šavrića, Mobilije Ivo Marinković Osijek ili Simpo Vranje. Ograničen izbor ograničio je i našu kreativnost u oblikovanju interijera. S vremenom su se stvari promijenile, mnogi proizvođači propali, a Hrvati počeli hodočastiti u Austriju, kako bi uz kupovinu odjeće u H&M-u, obavili i shopping za kuću i to uglavnom u zgradama ukrašenim prepoznatljivim plavo-žutim logotipom. To ni malo ne čudi, jer IKEA je uistinu dostupna svima i svi je vole – od studenata do bogatih biznismena. Privlačan skandinavski dizajn, a još više pristupačne cijene, oduševljavaju ljude diljem svijeta i brišu granice, jer smo zbog IKEA-ine sofe ili stolića za kavu, spremni potegnuti i u inozemstvo.

 | Autor: Petar Glebov/Pixsell Petar Glebov/Pixsell

"Mislim da nema neke bitne razlike između modnih brendova i IKEA-e. Sa svima smo bili jednako zaluđeni dok nisu stigli u Hrvatsku. Znate onaj osjećaj: kada nešto nemate, onda samo o tome maštate i idealizirate", objašnjava dizajnerica interijera Mirjana Mikulec.

“Mi želimo omogućiti bolji svakodnevni život za većinu ljudi. Vjerujemo da je dom središnje mjesto u životu svakog pojedinca i obitelji te želimo da svatko može ostvariti svoju viziju doma, neovisno o prostornim, vremenskim ili novčanim ograničenjima. Zato kupcima nudimo dobro dizajniran, funkcionalan namještaj po tako niskim cijenama koje si većina ljudi može priuštiti", objašnjava voditeljica lokalnog marketinga Jelena Granić. Iako mnogi misle kako je ovakav način razmišljanja nastao s ovim švedskim brendom, on se javio mnogo ranije.

 | Autor: Guliver Image/Getty Images Guliver Image/Getty Images Od 19. stoljeća do danas

Pokret spajanja industrijske proizvodnje i primijenjene umjetnosti koji je nastao u engleskoj krajem 19. stoljeća zapravo je začetnik ideje današnjeg načina življenja. Uklanjanje svega suvišnog i kiča te posvećivanje formi i funkcionalnosti nastavili su predstavnici Bauhausa čija se filozofija i danas primjenjuje u industrijskom dizajnu.

"Naša nit vodilja je da dizajn nije intelektualan niti materijalan, nego jednostavno sastavni dio života, neophodan svima koji žive u civiliziranom društvu", izjava je osnivača Bauhausa Waltera Gropiusa, te iako kazana prije toliko godina ne razlikuje se mnogo od vizije Ingvara Kamprada.

Kamprad je IKEA-u osnovao 1943., a naziv su zapravo njegovi inicijali uz dodatak inicijala farme na kojoj je odrastao (Elmtaryd) i rodnog grada (Agunnaryd). Njegova prva trgovina nije nudila namještaj nego čarape i slične sitnice. Namještaj je počeo prodavati pet godina kasnije, a prvi salon otvorio je 1958 u Almhultu, a ubrzo se proširio na norveško (1963.), dansko (1969.), švicarsko (1973.) i njemačko tržište (1974.), između ostalog, s ciljem demokratizacije dizajna.

 | Autor: Petar Glebov/Pixsell Petar Glebov/Pixsell

Dio IKEA-inog šarma leži upravo skandinavskom dizajnu. Njihova zaljubljenost u svijetlo drvo, odvažne uzorke i boje proširila se diljem svijeta, ali ne bez razloga – veliku većinu njihovih komada lako je ukomponirati među već postojeće komade namještaja bez mnogo razmišljanja, kreativna rješenja su praktična i multifunkcionalna, dok cijena omogućuje da u svom stanu uistinu živite bez da 'razbijate' glavu kada se nešto uprlja ili ošteti. Za sastavljanje namještaja ne trebaju vam čekići, bušilica, metri niti odvijači – gotovo sve se može sastaviti imbusom koji dolazi u pakiranju.

"Učinili smo dobro dizajniran i kvalitetan namještaj dostupnim većini ljudi, kako bi najvažnije mjesto na svijetu – svoj dom, mogli prilagoditi svojim potrebama. Naši proizvodi imaju povoljne cijene, ali kvaliteta, funkcija, forma i održivost proizvoda nisu pritom kompromitirani", ističe Granić.

 | Autor: Guliver Image/Getty Images Guliver Image/Getty Images

Kao važne odrednice poslovne filozofije ističe razvoj proizvoda sa stručnjacima za razvoj proizvoda i proizvođača s kojima biraju sirovine i komponente koje moraju omogućiti racionalnu proizvodnju i najniže troškove. Njihovi poznati plosnati paketi olakšavaju transport i štede prostor, a i rizik od oštećenja je manji. Samostalno preuzimanje, prijevoz i sastavljanje, jamči kupcu nižu cijenu proizvoda.

Međutim, 'uradi sam' pristup kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, pošto nisu svi jednako vični tom poslu, ali harvardska studija pod nazivom "IKEA efekt: kada rad dovodi do ljubavi" provedena 2011. od strane Michaela I. Nortona, Daniela Mochona i Dana Arielya proučava fenomen nazvan upravo po tom brendu. Njihova teorija je da ako se sami potrudimo oko nečega, u konačnici ćemo biti zadovoljniji, a fenomen su nazvali IKEA efekt upravo zbog frustracija koju ponekad izaziva sastavljanje namještaja popularnog brenda.

 | Autor: Guliver Image/Getty Images Guliver Image/Getty Images

"Npr. uskraćenost rada - u obliku nezaposlenosti – ima jasne financijske učinke, ali i psihološke posljedice; čak i kada znamo da ćemo u budućnosti biti zaposleni, efekt gubitka posla ostaje. Ta ironična poveznica – između mukotrpne, neugodne prirode zadataka, ali i beneficija koje iz njih proizlaze - čest je predmet istraživanja znanstvenika koji ovu pojavu nazivaju i 'opravdavanje uloženog truda'", kažu u svojoj studiji i objašnjavaju kako nas sama činjenica da smo bili involvirani u npr. oblikovanje izgleda vlastitog doma (često napornim) sastavljanjem namještaja, tjera da na njega gledamo drugim očima te da budemo ponosni na svoj rad i imamo osjećaj kako je on na neki način 'osoban'.

Brza moda i instant stil

Još jedna stvar zbog koje se IKEA nađe na 'tapeti' kritičara je glorificiranje brze kupovine i potrošnje, posebno uzme li se u obzir cijena i trajnost. Ako milijuni diljem svijeta uporno kupuju i bacaju stvari iz godine u godinu, koliko dugo ćemo moći živjeti na takav način? IKEA i za to nudi odgovor, ugradnja solarnih panela, izbacivanje viškova pakiranja, pa čak i sastavnih dijelova zahvaljujući diskretnom preoblikovanju konstrukcije nisu nepoznanica. Koristeći visoke standarde u biranju materijala imaju na umu i zaštitu okoliša te održivi razvoj prirode i zajednica u kojima djeluju, ali na svjetskoj razini je još potrebno mnogo edukacije stanovništva, ali i akcije u tom smjeru, kako bi se održala ekološka ravnoteža.

 | Autor: Guliver Image/Getty Images Guliver Image/Getty Images

Mnogi zamjeraju IKEA-i što bi njihov tipičan dnevni boravak uređen najprodavanijim artiklima bio više nalik predsoblju nekog trendi boutique hostela ili pak zajedničkim prostorijama kompanija iz Silikonske doline, a manje nalik stvarnom životnom prostoru. S druge strane, želja za drugačijim i posebnim životnim prostorom tjera nas da mahom kupujemo slične ili iste trendovske stvari, te postaje nemoguće pobjeći uniformiranosti.

"Izniman interes kupci u zagrebačkoj robnoj kući pokazali su za IKEA kuhinje - u samo četiri prva radna dana prodano je 120 kompletnih kuhinja. Kada govorimo o pojedinačnim komadima namještaja i detaljima za dom, kupcima u Hrvatskoj najviše se sviđaju NJUTA papuče, LACK stolić, POKAL čaše i očekivano, naša legendarna BILLY biblioteka", otkrila nam je Jelena Granić.

 | Autor:

Znači li to da ćemo uskoro gledati gotovo identično uređene interijere, tek nešto šarolikije od onih s početka priče?

"Hoće li se netko stopiti s masom ili znati urediti svoj prostor je sasvim individualno. Oni koji nemaju afiniteta i smisao za uređenje prostora će kupiti  kompletnu postavu dnevnog boravka, dok će oni drugi, koji imaju više smisla, kombinirati stvari prema sebi, svom prostoru, željama i mogućnostima", iskrena je Mikulec.

Upravo u Mirjaninoj izjavi krije se odgovor na pitanje hoće li naši domovi biti uniformirani zbog IKEA-e. Njen zadatak nije da uređuje naše stanove, nego da nam proda namještaj. Ako očekujete da će vaš dom izgledati kao iz kataloga nakon samo jednog posjeta, varate se. Uređenje stana da bi bio u potpunosti uređen po našem ukusu traži mnogo angažmana s naše strane i dobro oko, s IKEA-om ili bez nje. A u ovom popularnom brendu očekuju česte posjete Hrvata, ali i naših susjeda.

 | Autor: Goran Stanzl/PIXSELL Goran Stanzl/PIXSELL

"U prvoj godini poslovanja predviđamo oko 3 milijuna posjetitelja i promet od 50 do 60 milijuna eura. Naš je cilj privući kupce koji su kupovali u robnim kućama IKEA u okolnim državama, ali i građane Hrvatske koji žive izvan okolice Zagreba te stanovnike  okolnih zemalja", kaže Jelena Granić.

Najpoznatije dijete demokratizacije dizajna je upravo IKEA. Voljeli je ili ne, morate priznati kako je dobro imati izbor, ali i da je promijenila način poslovanja mnogih drugih salona namještaja. Uniformiranost nije vezana isključivo iz ovaj brend, nego je prisutna svuda gdje manjka kreativnosti i inovativnog načina razmišljanja krajnjeg korisnika. Stoga, želite li dom koji će biti poseban, potaknite maštu i počnite razmišljati izvan okvira, s IKEA-om ili bez nje.

Više slika pogledajte u galeriji...

Komentari 0