- Danas je 2025, godina i sve nedoumice oko zaštite od sunca konačno bi trebale biti riješene, zar ne?
- Uostalom, svi su već odavno trebali shvatiti da je UV zračenje odgovorno za više od 80 posto vidljivog starenja kože i, što je još važnije, smatra se glavnim uzrokom raka kože
- Ipak, nažalost, društvene mreže i dalje zasićuju naše feedove novim zabludama
Bilo da se radi o navodno zdravom tenu, prirodnim alternativama kremi za sunčanje ili upitnim savjetima za biohacking, poplava lažnih tvrdnji pokazuje jednu stvar iznad svega: edukacija jest i bit će potrebna. Zato ćemo pogledati mitove koji su trenutačno viralni na TikToku, Instagramu i drugim platformama – i suprotstaviti im se znanstveno utemeljenim činjenicama.
Mit 1: Kemijski filteri za kreme za sunčanje kancerogeniji su od samog sunca
Ono što je započelo kao upozorenje o određenim sastojcima sada je postalo uobičajeni (i vrlo opasan) argument u mnogim odjeljcima za komentare: kemijski filteri poput oksibenzona nakupljaju se u tijelu i potiču rak. Zapravo, neke su tvari kritički procijenjene u pokusima na životinjama u izuzetno visokim koncentracijama – u dozama koje se nikada ne nalaze u kremama za sunčanje. Svatko tko baci otvorene tube nakon ljeta trebao bi biti na sigurnoj strani: međunarodni stručni paneli ne vide zdravstvene rizike pri normalnoj upotrebi. Samo UV zračenje, međutim, na vrhu je popisa kancerogenih čimbenika okoliša. Drugim riječima, svatko tko ne vjeruje kemijskim filterima, ali leži nezaštićen na podnevnom suncu, brka uzrok i posljedicu.
Foto: Unsplash/Rinck Content Studio
Mit 2: Sok od mrkve daje ti tamni ten – i sprječava opekline od sunca
Istina je: počastiti se čašom beta-karotena svaki dan tijekom ljeta doista čini uslugu koži. Nekoliko studija pokazuje da, uzimajući je u većim dozama i tijekom duljeg vremenskog razdoblja, ova biljna tvar može malo smanjiti osjetljivost kože na svjetlost. Međutim, učinak je daleko ispod učinka klasičnog faktora zaštite od sunca. I upravo je to srž stvari sa svakom navodnom alternativom zaštiti od sunca, od soka od mrkve do arganovog ulja: oni ne zamjenjuju ni šešire ni SPF. Činjenica da sok od mrkve lagano nijansira kožu posljedica je taloženja pigmenata boje – usput rečeno, više žućkastih nego smeđih. Međutim, prema anketama, takav ten izgleda posebno privlačno.
Mit 3: Ljudi koji nose sunčane naočale brže izgore
Ideja na prvu zvuči potpuno ludo, ali na drugu se čini kao „biohacking“: ako oči percipiraju manje svjetla zbog tamnih naočala, tijelo prekasno reagira na UV zračenje – i ne štiti kožu adekvatno od opeklina. Ali, proizvodnja melanina u koži ne funkcionira putem svjetlosnih podražaja u oku, nego putem izravnog UVB zračenja na stanice kože. Drugim riječima, sunčane naočale uopće ne igraju nikakvu ulogu. Osim onoga što bi trebale raditi: štite osjetljivo područje (oko) očiju od dugoročnih oštećenja poput promjena rožnice ili katarakte.
Foto: Unsplash/Julia Kuzenkov
Mit 4: Mineralne kreme za sunčanje sprječavaju tamnjenje
Oni koji se oslanjaju na cinkov oksid ili titanijev dioksid obično imaju druge prioritete osim tena okupanog suncem. Za mnoge je odricanje od preplanulosti svjesna odluka. Postoji pretpostavka da mineralna krema za sunčanje potpuno blokira taj proces. Istina je sljedeća: premda filteri reflektiraju veliki dio UV zračenja, ipak propuštaju male količine. Posebice UVA zrake još uvijek mogu stimulirati proizvodnju melanina – tamnjenje se događa sporije, ali ne nužno i manje intenzivno. Usput, blijedi film na koži više govori o teksturi nego o učinkovitosti. Moderne formulacije već dugo imaju prozirni završetak bez žrtvovanja zaštite.
Mit 5: Dobar osnovni ten štiti od opeklina od sunca i raka kože
Želja za preplanulim tenom prije odmora i dalje postoji – često s argumentom da to sprječava kasnije opekline od sunca. Međutim, zaštita koju nudi preplanula koža ekvivalentna je samo SPF-u od oko tri. To znači da je koža već pretrpjela UV oštećenja, a zapravo nije postala otpornija. Dermatolozi nas također redovito podsjećaju da je svako preplanulo lice znak staničnog stresa – i dugoročno povećava rizik od raka kože.
Foto: Unsplash/alvaro juliao
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.