Guglaš svoje simptome kada si bolesna? Evo kako da to napraviš na dobar način

• Ako si i ti jedna od onih (a statistike kažu da jesi) koja gugla svoje simptome kako bi otkrila od čega boluje i kako da se liječi - najvjerojatnije sama sebi radiš više štete nego koristi
• Internet je prepun dezinformacija, loših izvora i teorija zavjere 
• Evo kako da ne upadneš u jednu od njih i kako da da se prestaneš izluđivati dok provodiš svoje istraživanje na Googleu

Ako je prva stvar koju učiniš kada zašmrcaš ili ti kasni menstruacija, ta da se obratiš Googleu prije nego doktoru, u dobrom si društvu. Ankete sugeriraju da čak oko 90% pacijenata izgugla svoje simptome prije nego što razgovara s liječnikom. Dapače, mnogi i stanu na tome, sami prema saznanjima s Interneta postave dijagnozu i odrede terapiju. To je naravno, rijetko kada dobra ideja.

Što je kiberhondrija?

Stručnjaci za mentalno zdravlje, točnije psiholog ili psihijatar, ovo ponašanje zovu kiberhondrijom, a radi se o ponovljenom, kompulzivnom internetskom pretraživanju medicinskih informacija koje mogu dovesti do zabrinutosti i panike. Samostalna Google pretraživanja bolesti također mogu biti velik izvor frustracije za doktore koji se uz liječenja pacijenta moraju još baviti i njegovim samodijagnozama. Nerijetko, pacijenti im govore i koji lijek im trebaju propisati.

No, postoji način na koji možeš koristiti Google i vlastito istraživanje i na dobar način. Evo kako.

1. Počni s web stranicama velikih zdravstvenih organizacija, sveučilišta i bolnica

Netočne zdravstvene informacije su, naravno, posvuda na internetu. Prošle godine, dr. Vivek Murthy, glavni američki kirurg, identificirao je dezinformacije kao krizu javnog zdravlja – onu koja je dovela do toga da mnogi ljudi izbjegavaju cjepiva protiv COVID-19 ili nošenje maskica. Prije pandemije, dezinformacije o zdravlju izravno su pridonijele izbijanju ospica u dijelovima SAD-a.

Jedan od najjednostavnijih načina da izgradiš "informacijsku pismenost" je da započeš potragu s dobro poznatim, renomiranim izvorima. Ne možeš pogriješiti ako počneš s web stranicama velikih zdravstvenih organizacija, poput Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ili Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Možda vas zanima "Govorili su mi da sam hipohondar, ali ja sam predosjećala da nešto nije u redu. Imala sam samo 23 kad mi je dijagnosticiran rak dojke" Život

Mnoge bolnice i sveučilišta također imaju web stranice sa zdravstvenim informacijama utemeljenim na dokazima - na primjer, kliniku Mayo (koja omogućuje i pretraživanje po uvjetima i ima provjeru simptoma) i kliniku Cleveland. Odatle možeš prijeći na određene studije, članke ili čak forume i grupe podrške. Od stranica na hrvatskom jeziku tu je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

2. Čitaj istraživanja

Divno je koliko je istraživanja sada izravno dostupno online, često bez pretplate, kao što je PubMed (glavna baza podataka za znanstvene radove). Ali sa studijama isto treba biti oprezna jer nisu sve iste.

shutterstock Bitno je obratiti pozornost na to jesu li njenu kvalitetu i toičnost potvrdili i drugi stručnjaci? Ako je tako, koji časopis? Koja je bila veličina uzorka? Jesu li transparentni u vezi s pitanjima koja njihova istraživanja ne mogu riješiti? Tko je financirao istraživanje? I jesu li istraživači otkrili bilo kakav sukob interesa? - sve ovo su pitanja koja se trebaš zapitati prije nego izabereš izvor informacija kojemu ćeš povjerovati.

Također može biti korisno potražiti medijsko izvješće o studiji, jer u idealnom svijetu zdravstveni novinari i urednici pažljivo odlučuju o tome što će pokriti. Jesu li to otkrile neke novinske kuće? Koje? Što su neki vanjski stručnjaci koje su intervjuirali o istraživanju imali za reći? Imaj na umu - istraživači su otkrili da se studije koje se ne mogu replicirati (što u osnovi znači da su loše) zapravo češće citiraju i dijele od onih koje se mogu.

3. Provjeri kako se osjećaš zbog pretraživanja

Ako te guglanje tvojih simptoma još više stresira, to je znak da si ne radiš dobro. Umjesto da stvaraš paniku, obrati se doktoru koji ti može pomoći dati odgovore. No, ljudi ponekad imaju i suprotan problem. Umjesto da traže simptome zbog kojih će zaključiti da imaju neku strašnu bolest, oni će pokušati naći priče koje će ih utješiti i uvjeriti ih da im nije ništa. 

To je čak i veći problem jer nerijetko rezultira time da se osobe ni ne žele javiti se doktoru. Uvijek je bolje da doktor potvrdi da ti nije ništa nego da to sama zaključuješ.

4. Kad sumnjaš, razgovaraj s doktorom

Dok radiš vlastito istraživanje, svakako zabilježi članke ili web stranice koje posjećuješ. Na taj način, kada odeš svom liječniku, donesi i popis poveznica o kojima možete zajedno razgovarati. Na kraju dana, najbolje je informacije potražiti kod zdravstvenih radnika. Kako kažu i uputstva na lijekovima - razgovaraj sa svojim doktorom ili ljekarnikom. Oni su ti koji su se školovali za pitanja na koja ti tražiš odgovor ili su makar bliži odgovorima od nas laika.