Da, možeš provjeriti koliko ćeš još dugo biti plodna - donosimo sve o metodi za utvrđivanje ovarijalnih zaliha

• O zdravlju reproduktivnih organa trebalo bi govoriti bez zadrške zato smo o malo poznatoj temi procjene plodnosti odlučili razgovarati sa specijalisticom ginekologije i porodništva prof.prim.dr.sc  Jelenom Marušić
• U razgovoru za miss7 otkrila je što zapravo utvrđivanje ovarijalnih zaliha znači za nas žene, i pored utvrđivanja plodnosti i planiranja majčinstva
• Pozornost bi posebno trebale obratiti žene u rizičnoj skupini, ali i sve mi kojima je osviještenost i informiranost o zdravlju na listi prioriteta

''Plodnost ne smije biti tabu'', upozorava specijalistica ginekologije i porodništva i subspecijalistica humane reprodukcije, prof.prim.dr.sc  Jelena Marušić. I zaista, malo se govori o tome kako naši jajnici ne stare u skladu s našim godinama, a kao što smo različite smo po visini, težini, boji kose, kože, metabolizmu, tako se razlikujemo i po rezervi jajnih stanica. Još manje, čini se, poznata je metoda o utvrđivanju stanja jajnih stanica koja ne govori samo o našoj plodnosti već govori mnogo više o nama - o našem riziku za prijevremenu menopauzu, o riziku za policistične jajnike, o uspješnosti liječenja neplodnosti medicinski potpomognutom oplodnjom. Sve o metodi koja je važna za svaku ženu otkrila je u razgovoru za portal miss7 prof.prim.dr.sc  Jelena Marušić. 

Možda vas zanima HPV: ovaj virus uzrokuje 97% raka vrata maternice - dobar razlog da ovaj tjedan odeš na besplatno testiranje Life&style

''Iscrpljenu rezervu jajnih stanica ne možemo obnoviti, a ako smo svjesni prolaznosti naše plodnosti i još više činjenice kako je razina plodnosti individualna, lijepo bi bilo znati gdje smo i planirati reprodukciju prije nego nas neplodnost iznenadi. Neopravdano se danas oslanjamo na metode potpomognute oplodnje kao mogućnost liječenja, a nažalost ne znamo da nam ni one ne mogu pomoći ukoliko je naša rezerva jako, jako mala ili potpuno iscrpljena'', otkrila je prof.prim.dr.sc  Marušić za miss7. 

Shutterstock/Instagram

Jednostavna i minimalno invazivna metoda 

Zato se metoda o procjeni plodnosti i hormonskog statusa kojom se utvrđuju ovarijalne zalihe pokazuje odličnom. 

''Jednostavno nam može ukazati što nam je činiti ako želimo ostvariti majčinstvo. Ukazat će svakoj od nas koliko je vremena ostalo na našem biološkom satu i ponukati nas na planiranje rađanja, na prestanak pušenja i promjenu štetnih životnih navika kako bi dodatno sačuvale svoju rezervu ili, ako sada nikako nismo spremne za majčinstvo pa ni u skoroj budućnosti, čak i na invazivni postupak  tzv. social freezing ili zamrzavanja naših jajnih stanica za budućnost, za vrijeme kad budemo spremne za majčinstvo'', objasnila je prof.prim.dr.sc Marušić koja ima više od 20 godina kliničkog iskustva na Klinici za ženske bolesti i porode KBC Split. 

Privatni album/Olja Runjić , prof.prim.dr.sc Jelena Marušić

Postupak procjene plodnosti i hormonskog statusa je jednostavan i minimalno invazivan. Drugog do četvrtog dana menstruacijskog ciklusa (prvi dan krvarenja je prvi dan menstruacijskog ciklusa) potrebno je iz krvi odrediti određene spolne hormone te ujedno baš tada učiniti ginekološki ultrazvuk i izmjeriti određene parametre vezane za jajnike. Iz dobivenih vrijednosti hormonske analize te iz vrijednosti parametara dobivenih ginekološkim ultrazvučnim pregledom jajnika može se točno procijeniti rezerva jajnika.

Možda vas zanima "Na umjetnu oplodnju krenula sam puna pozitive: željela sam dijete i ni čas nisam sumnjala da ću ga dobiti" Life&style

Kome se sve metoda procjene plodnosti preporučuje

Testiranje hormonskog statusa i jajnika preporučuje se svakoj ženi koja nije ostvarila svoju reprodukciju, a ima 30 i više godina pa čak i ranije kod rizičnih skupina. 

''Rizične skupina bi bile žene čije su mame ili bake ranije ušle u menopauzu, koje su imale operaciju na jajnicima ili jajovodima, koje boluju od autoimunih bolesti npr. Hashimotovog tireoiditisa, endometrioze, koje su liječene ranije kemoterapijom ili zračenjem ili ne mogu zanijeti duže od jedne godine'', savjetuje prof.prim.dr.sc. Marušić koja je nedavno pokrenula i Centar za žensko zdravlje  'Hormona' s ciljem brige za cjelokupno žensko zdravlje u svim fazama njenog života. 

Ne zaboravimo, najveća plodnost žene je između 20. do 27. godine i nakon toga polagano opada do 32. godine nakon čega slijedi još brži pad plodnosti.

Shutterstock/Instagram

‘’Žene su danas postigle slobodu i emancipaciju te zahvaljujući otkriću kontracepcije dobile mogućnost odgađanja rađanja. No svako odgađanje rađanja iza tridesete godine života znači i umanjenu plodnost. U posljednjih 25. godina u Europi je znatno porasla učestalost rađanja prvog djeteta nakon 30. godine života. Posljedice odgađanja rađanja iza 30. godine života je umanjena plodnost žene i porast učestalosti neplodnosti'', upozorila je prof.prim.dr.sc. Marušić, članica Nacionalnog povjerenstva za medicinsku potpomognutu oplodnju i dopredsjednica Hrvatskog društva za menopauzu.

Budite proaktivne i drukčije

Žene koje žele postati majkama najzdravije su prije 30. godine, kao i njihove jajne stanice. Tada je rizik nastanka kromosomskih pogrešaka kod ploda znatno manji, nizak je rizik za spontane pobačaje i općenito veća šansa za uredan tijek trudnoće i rađanje zdravog djeteta. 

Možda vas zanima Postoji prilično pouzdan pokazatelj kada će žena ući u menopauzu i koliko će dugo biti plodna Life&style

''Budite proaktivne, budite drukčije! Nije potrebno čekati da informacije o zdravlju dođu prekasno. Kao što smo naučile da su ginekološki pregled i Papa-test, ginekološki ultrazvuk i ultrazvuk dojke, minimum pregleda koji dugujemo sebi jednako je važno učiniti procjenu plodnosti i hormonskog statusa'', poručila je prof.prim.dr.sc Marušić koja je i profesorica na Medicinskom fakultetu u Splitu na hrvatskom i engleskom jeziku te na Odsjeku zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu.