Pomfrit, hamburger,keksi, čips, čokolada… mmmh, često je teško hraniti se odmjereno i zdravo
Često zdravu prehranu povezujemo – što jest djelomično i istina – sa svladavanjem izazova da ne zagrabimo u beskonačnu košaricu nezdrave hrane, ali i činjenicom da je zdrava hrana često skuplja i opterećuje dodatno kućni budžet. Međutim, uz samo malo truda - i ovih 11 jednostavnih trikova - lako ćeš pronaći ravnotežu te put do zdrave prehrane.
1. Pravila. Naravno da ćeš s vremena na vrijeme guštati u slasnom zalogaju gotove vruće pizze. Ali, potom si obećaj kako ćeš sljedeći dan jesti samo povrće, voće i druge doista zdrave namirnice. Kao Francuskinje, uostalom. Njihov je trik ako jedan dan pretjeraš, drugi reduciraj. Ako dva dana pretjeraš, dva dana jedi manje i/ili zdravije.
Life&style
2. Napravi stanku. Zacrtaj si da nekoliko sati nećeš ništa jesti – pa niti nešto sitno, a posebno ne grickalice. Tako si nećeš pokvariti apetit, a ujedno ćeš se više veseliti dobrom, ukusnom i zdravom obroku koji te očekuje.
3. Žitarice. Bijeli kruh zamijeni integralnim, umjesto čokoladnih pahuljica konzumiraj zobene, a umjesto tjestenine krumpir (koji nije pečen i pržen u ulju). Naime, ti proizvodi sadrže više vitamina, balastnih tvari i minerala, a manje manje kalorija i masnoća.
4. Pri kupovini pazi da izbjegavaš loše namirnice. Kaže se da dijeta počinje u dućanu: ako planirano kupuješ zdrave namirnice i već u dućanu se suzdržiš od loših namirnica, nećeš kod kuće imati zalihu čipsa, keksa i čokolade pa će se situacija s nekontroliranim „grickanjem“ s vremenom riješiti sama od sebe.
Life&style
5. Kuhaj sama. Tako ćeš tijelu uskratiti neželjene konzervanse i skrivene kalorije koje se često nalaze u gotovim jelima. Ako baš nisi spretna za štednjakom, prosurfaj internetom i pronaći ćeš bezbroj izvrsnih i jednostavnih recepata. P.S.: prema jednom istraživanju objavljenom u Health Psychology, jelo koje sami skuhamo boljeg nam je okusa.
6. Kuhaj kratko. Tko prekuha povrće, uništit će vrijedne hranjive tvari. Dakle, uvijek je bolje kratko kuhati na (koliko je to god moguće) nižim temperaturama.
7. Nemoj jesti ispred računala ili televizora. Ta „aparatura“ nam odvraća pažnju, što vodi do toga da ne primijetimo kad je tijelu dosta hrane. Osim toga, nesvjesno žvačemo pa gutamo velike komade hrane, a to izbacuje iz ravnoteže našu probavu. Dakle, jedi svjesno, dobro prožvači hranu te uživaj u svakom zalogaju.
8. Jedi rano navečer. Treba se odreći kasnonoćnih zalogaja. Između posljednjeg obroka i spavanja treba proći najmanje 3-4 sata. Tako promjena tvari može nesmetano teći, organi i stanice bolje se odmaraju, a to automatski vodi ka zdravijem ritmu hranjenja.
9. Pij dosta tekućine. Preporučuje se popiti najmanje dvije litre obične vode dnevno. Ako ti je to "dosadno", možeš vodi dodati (ali ne previše) svježe iscijeđenog limuna, soka od brusnica ili naranče - oni će dodati i malo vitamina. Dobra alternativa je i nezaslađeni čaj.
10. Jedi orašaste plodove. Svejedno je li riječ o lješnjacima, orasima, bademima, indijskim ili brazilskim oraščićima, oni daju energiju mozgu te djeluju zasitno. Dakle, ako imaš potrebu za međuobrokom, savršena alternativa grickalicama su upravo orašasti plodovi. No ne pretjeruj, imaju dosta kalorija.
Life&style
11. Jedna jabuka na dan, tjera liječnika iz kuće van!, stara je i istinita izreka. Osim toga, općenito vrijedi: povrće i voće treba konzumirati pet puta dnevno. Svejedno jesu li u obliku smoothija ili svježe, narezano na komadiće pa ih možeš jesti kao grickalice.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.