- U današnjem svijetu neprestane digitalne dostupnosti i komunikaciju neodgovaranje na poruke u mnogim ljudima izaziva osjećaj nervoze i anksioznosti
- Očekivanje brzog odgovora javlja se upravo iz koncepta da su svi dostupni u svako doba
- No, ne prate svi jednake norme moderne komunikacije, a iz nepodudaranja i nepoznavanja konteksta rađaju se i ti nelagodni osjećaji
Pošalješ poruku, prođe sat vremena, a osoba kojoj si poslala poruku ti još nije odgovorila. Takav razvoj situacije mnogima smeta i u njima izaziva osjećaj ljutnje. Prošlo je sat vremena od kako se poslala poruku na koju si očekivala brz odgovor, a tvoj mobitel te nije obavijestio da je odgovor na poruku stigao kao što si očekivala.
Kako minute prolaze u tebi se sve više budi osjećaj iritacije i zamjeranja. Pitanje „Koliko je stvarno teško odvojiti par sekundi za odgovor ili barem za poruku da ćeš se javiti kasnije?“ sigurno ti je prošlo kroz glavu. Zatim možda počinješ i s pretjeranim razmišljam o tome koji razlog stoji iza neodgovaranja na poruku. „Što ako tvoja poruka nije dobrodošla? Što ako si nekako pogrešno protumačila svoj odnos s njima? Što ako su povrijeđeni nečim?“ i tako u nedogled.
Dok se neki mnogo manje brinu o brzini kojom im prijateljica ili partner odgovara na poruke, druge ljude vremensko razdoblje u kojem čekaju na odgovor, ako se on ne dogodi odmah, odvede na pravi emocionalni „roller coaster“.
Taj osjećaj proizlazi iz moderne i sveprisutne 24-satne „digitalne dostupnosti“, društveno ukorijenjenog očekivanja da je osoba kojoj se javljate uvijek uz svoj mobilni uređaj te bi ti se trebala javiti ili odgovoriti na poruku čim ju ti pošalješ.
Zašto je toliko ljudi zaokupljeno ovakvim očekivanjem?
To posebno dolazi do izražaja sad kad sve više ljudi zapravo radi odmak od digitalne tehnologije zbog brige o mentalnom zdravlju ili dok pokušavaju uskladiti užurban životni raspored.
Ljudi još uvijek komuniciraju na različite načine; neki uvijek uz sebe imaju svoj mobitel, dok se drugi odlučuju odvojiti od uređaja na određene periode vremena. No, tenzije koje nastaju zbog vremena odgovaranja na poruke povezane su i sa društvenim normama - ili nedostatku istih.
Napredak digitalne tehnologije nadmašio je društvene prihvaćene paradigme nove komunikacije pa tako kad se poruka pošalje, ne reagiramo svi po istim „pravilima“.
Life&style
Teret neprestane dostupnosti
Porast brze međusobne komunikacijske tehnologije izrodio je očekivanje da su ljudi uvijek i svugdje komunikacijski dostupni. I to je svakako činjenica, većina ljudi konstantno je „online“, pokazuju istraživanja.
„To je kombinacija sveprisutnosti uređaja, koji su uvijek s nama, kao i sve platforme komunikacije i mogućnosti instantnog odgovora i normi koje se trenutno mijenjaju“, smatra Jeff Hancock, profesor komunikacije na Sveučilištu Stanford.
Danas je načina na koje možemo doći u kontakt i komunikaciju s ljudima više nego ikad, a pritisak konstantne aktivnosti i odgovora postao je normaliziran, budući da su nam sve platforme nadohvat ruke gdje da jesmo. Pretpostavlja se da uvijek „možemo“ odgovoriti pa bismo stoga i „morali“.
Uz to, aplikacije i društvene mreže na našim mobitelima učinile su neprestanu komunikaciju sastavnim dijelom naših svakodnevnih života – što se posebno može primijetiti kod rada na daljinu koji je uvećan od pojave pandemije Covid-19.
Mučan osjećaj napetosti kad ne dobiješ odgovor
Mnogo je razloga zbog kojih se netko lako uzruja kad ne dobije brzi odgovor. Naši nam mobiteli daju iluziju blizine, svi nam se stoga čine samo na jednoj jednostavnoj poruci udaljenosti. No, kad nekome pošaljemo poruku zapravo ne znamo što se događa na drugoj strani.
Pa tako, kad poruka bude neodgovorena, neki ljudi se jako uzrujaju, jer projiciraju vlastite nesigurnosti i anksioznosti na situaciju, smatraju stručnjaci.
Ako pošaljemo poruku i očekujemo odgovor odmah, a taj netko nam ne odgovori, nemamo mnogo informacija – pa koristimo maštu. Mislimo da su možda ljuti na nas ili da se nešto dogodilo. Nemamo nikakav kontekst.
Neodgovaranje na poruke nervoznom pošiljatelju može izazvati još veće osjećaje anksioznosti, nervoze i gorčine jer razmišljaju o tome kako prijatelj ili partner kojem su poslali poruku cijelo vrijeme ima mobitel sa sobom, ali im ne odgovara.
Dio koji može pogoršati ove neugodne osjećaje je taj što nema široko prihvaćene etikete ponašanja u svijetu neprestane digitalne dostupnosti. Nema univerzalno prihvaćenog konsenzusa o tome u kojem vremenskom periodu ljudi moraju odgovoriti na poruku prije nego što se to smatra “nepristojnim”, smatra Coye Cheshire, profesor socijalne psihologije na Sveučilištu Berkley.
Također, dodaje kako su novi načini neverbalne, tekstualne komunikacije zamijenili verbalnu komunikaciju licem u lice te moraju biti “dešifrirani i kontekstualizirani uz pomoć vlastite mašte” i mogu dodati zbunjenosti i anksioznosti. Ovaj fenomen postao je izraženiji s razvojem pametnih telefona u proteklom desetljeću.
Life&style
“Norme obavijesti”
Ovi novi izazovi mogu spojiti razlike u komunikacijskim navikama koje postoje među ljudima već dugo. Neki ljudi su i prije interneta na pozive telefonom ili na pisma odgovarali odmah, dok se drugi nisu žurili sa svojim odgovorima, baš kao što to postoji i danas.
No, zašto se i dalje neki uzrujaju više zbog neodgovaranja od drugih? Nekima je to jednostavno u njihovoj prirodi i karakteru i jednostavno žele brže odgovore općenito. Prema stručnjacima, razlog načina na koji ljudi reagiraju na odgođene odgovore na poruke može se opet pronaći u nepodudaranju u društvenim normama koje se tiču moderne komunikacije.
No, u danonoćno aktivnom digitalnom svijetu, ne slažu se svi oko toga koga bi se trebalo kontaktirati i zašto te koliko brz bi odgovor trebao biti. Nijedna od tih društvenih normi nije nigdje propisana.
Moguće je da osoba koju jako smeta neodgovaranje na poruke može projicirati vlastite norme i pravila na druge, čak i ponašajući se kao da su njihovi standardi univerzalni, iako osoba s druge strane možda prati drugačija pravila.
Stručnjaci smatra da je projiciranje veliki faktor u ovome, posebno zato što osoba nema drugi kontekst oko kojeg bi stvorila mišljenje. To je problem efekta pretjeranog pripisivanja kad smo online – ne znam što se događa s tobom pa projiciram ono što se događa meni na tebe i tvoju situaciju.
Možeš li se jednostavno riješiti toga?
U slučaju da se nađeš u situaciji u kojoj ti netko ne odgovara na poruku, možeš li zapravo nešto učiniti? Postoji više odgovora.
Ako ti jako smeta kad netko sporo odgovara, možda bi ti moglo pomoći da pokušaš shvatiti zašto se počinješ uzrujavati zbog toga, sjetiti se da možda projiciraš svoju situaciju na drugu osobu, a zapravo nemaš konkretne informacije.
Zapamti: standardi koje si sebi postavila u vezi “prihvatljivog” vremena odgovora su tvoji, te netko drugi možda slijedi vlastite, drugačije standarde.
No, osjećaj te hitnosti i nervoza koja se iz njega razvija mogli bi biti i posljedica života u neprestano digitalno aktivnom i povezanom svijetu.
Pa zato, sljedeći put kad osjetiš pojavu nervoze ili anksioznosti jer ti netko ne odgovara odmah na poruku, najbolje bi rješenje možda bilo da ostaviš mobitel malo sa strane i odmoriš se od neprestane digitalne dostupnosti.
Također, otvoren razgovor s prijateljicom ili partnerom o tome koliko ti njihovi obrasci komunikacije izazivaju nelagodu također bi mogao pomoći.
Stars
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.