Zeleni zidovi – hit u vrtlarenju

Prvi primjer zelenih zidova zasigurno su Babilonski viseći vrtovi, iako su to više bili krovni vrtovi nego li zeleni zidovi. Kasnije, od Skandinavije do Japana, brojne civilizacije koristile su biljke penjačice da bi prekrile ružne zidove, pri tome stvarajući ono što danas zovemo “zelena pročelja”. Zelene fasade ili pročelja bila su jako važna tijekom 20. stoljeća za vrijeme pokreta “Jugendstil” čiji pobornici su koristili penjačice (posebice Parthenocissus tricuspidatu, lozicu), na pročeljima zgrada da bi se napravila promjena između zgrade i vrta. U Engleskoj vrtni gradovi imaju savršene primjere zelenih zidova. Poznati krajobrazni arhitekti William Robinson i Gertrude Jekyll dizajnirali su vanjske zelene kamene zidove koji su korišteni kao granice i vizualne pozadine u vrtovima.

Thinkstock / Spencer Davies

Tijekom 30-ih godina 20. stoljeća uslijed  novih pravila gradnje, moralo se raditi i na stabilnosti zelenih zidova. Zeleni zidovi nisu bili previše korišteni u Sjevernoj Americi, ali prvi patentirani zeleni zid potječe baš od tamo. Stanley Hart White je patentirao svoj zeleni zid 1937. godine na Sveučilištu Illinois. Nakon toga njihova upotreba postala je sve učestalija.  Patric LeBlanc, francuski botaničar prvi je dizajnirao moderni uzorak zelenog zida, sa  cjelovitim sustavom navodnjavanja,  mnogobrojnim, pa čak i egzotičnim biljnim vrstama.

Što je zapravo zeleni zid?

Najjednostavnije rečeno, to su živući zidovi, koje također zovemo biozidovi, vertikalni vrtovi ili zeleni zidovi. Zamislite stijenu: sintetičku podlogu koja služi kao potpora za koju se biljke “pridržavaju” i sustav navodnjavanja koji je posebno važan tijekom sušnih razdoblja. Jedan od najvažnijih koraka pri dizajniranju i izgradnji zelenog zida je odabir vrsta: važno je odabrati vrste koje rastu ravno, imaju bogat donji lisni pokrov, pošto ćemo ih vidjeti baš odozdo. Za prve zelene zidove korištene su uglavnom tropske biljke, no sada je izbor puno veći. Uz pomoć različitog biljnog materijala na zidovima se stvaraju divni uzorci koji su pravi dokaz nove urbane umjetnosti.

Thinkstock / Spencer Davies

Zašto birati zelene zidove?

Zeleni zidovi na više načina pozitivno djeluju na grad i ljude: štite zgrade od vanjskih prirodnih pojava, ozelenjuju grad i u dijelovima gdje je horizontalno ozelenjivanje nemoguće zbog nedostatka prostora i u posljednje vrijeme koriste se čak i  za uzgoj povrća. Uslijed intenzivnog sunčevog zagrijavanja, goli zid se brže zagrijava, pa se samim time brzo zagrije I prostor unutar zgrade. Ali zeleni zidovi, gdje listovi gube vodu kroz evapotranspiraciju, snižavajući temperature okoliša i zgrade. Zeleni zidovi stvaraju svoju mikroklimu.

Thinkstock / Spencer Davies

Tokyo Institute of Technology je kroz brojna istraživanja dokazao da zeleni zidovi smanjuju energetski gubitak zgrada. Također smanjuju stvaranje smoga I apsorbiraju teške metale iz atmosphere. U svakom slučaju, posljedica stvaranja živućih zidova je stvaranje zelenih prostora u gradovima, gdje je nemoguće izgraditi “normalnu” zelenu oazu.

Zeleni zidovi relativno nov pojam u krajobraznoj arhitekturi, ali svakim danom koriste se u neku novu svrhu (prekrivanje ružnih betonskih struktura uz autoceste i mostove, u bolnicama I oko njih za stvaranje prirodnije okoline…)

Pošto većina nas nema niti vremena niti mogućnosti posaditi bilje preko cijelog pročelja zgrade ili obiteljske kuće, postoji jednostavniji,a jednako zanimljiv način kako obični betonski zid učiniti zanimljivijim, i živim.  Dovoljan je kontejner za sadnice 0,5x0,5 m u koji ćete svaku biljku posaditi u poseban prostor (cca 45 sadnica) te popuniti zemljom. Kontejneri bi trebali ostati horizontalno postavljeni nekoliko mjeseci da bi se bilje dovoljno razvile i stvorile jako korijenje koje će ih zadržati u zemlji kada kontejner okrenemo vertikalno. Možemo posaditi nekoliko takvih kontejnera, ovisno o tome koliko mjesta imamo. Preporučljivo je posaditi biljke s minimalnim zahtjevima. Oko kontejnera mogu se izraditi okviri od prirodnih materijala ili kupiti već gotovi okviri kao za npr. slike.