Life&style 30. studenoga 2019.

Tvoj stan je uvijek tip-top? Psiholozi objašnjavaju što uredan ili neuredan dom može važno reći o tvojoj osobnosti

Shutterstock/Instagram.
  • Jesi li od onih žena čiji dom mora uvijek biti tip-top?
  • To može biti dvojak znak 
  • Psiholozi smatraju da obavljanje kućanskih poslova smanjuje utjecaj stresa, ali može ukazati na opsesivnost

 

Za neke je žene (katkad i muškarce, ali puno rjeđe) usisivač veoma sličan meditaciji. Čak i pogled na uredan dom - nakon dugog, stresnog dana na poslu - može kratkotrajno ublažiti brige koje ih izjedaju. Jesi li i ti jedna od sretnih žena koje se rješavaju stresa pospremanjem, pranjem prozora i zastora? Za anti-stres učinak čišćenja na tvoje živce ima nekoliko objašnjenja.

Kao prvo, čišćenje i uređenje doma pružaju nam onu toliko žuđenu potvrdu da možemo kontrolirati svijet oko sebe. Život je prepun iznenađenja, po svojoj najvažnijoj osobini njega je nemoguće kontrolirati, ono što nas čeka je izvan naše moći pa to što možemo svoj dom pretvoriti u uredan, onakav kakav priželjkujemo, daje nam osjećaj da nismo bespomoćni. Nered je često i stalni vizualni podsjetnik da nismo obavili ono što smo trebali, da nas čeka da pregledamo papire i račune, da složimo rublje...

 | Autor: Instagram/Getty Instagram/Getty

Možda vas zanima... Ovaj trik s domaćim sredstvom za čišćenje pećnice jednostavno je genijalan! Rubrika Life&style Life&style

Sve se čini pod kontrolom

S druge strane, mnogi uživaju i u činjenici da u urednom stanu uvijek znaju gdje će pronaći ono što im zatreba jer je sve na svojem mjestu. Svakoga od nas može frustrirati život s naplavinom stvari koje prijete da će progutati naš životni prostor u kojem se više i ne snalazimo. Jedno istraživanje otkrilo je da žene koje svoj dom, prostor u kojem žive, doživljavaju kao izvor stresa češće postaju žrtvom depresije preko dana, dok rade. Uredne žene prostor u kojem žive doživljavaju kao nešto što ih smiruje, hrani iznutra, opušta, vraća im vjeru u sebe i život i zato su i rjeđe depresivne. 

No, kao što znamo, ne vole baš svi pospremati -  to znaju pogotovo one žene koje se barem jednom tjedno posvađaju s mužem jer je ostavio čarape na podu, nije odnio suđe u sudoper, nije iznio smeće danima 'jer meni ne smeta'.  U tome određenu ulogu ima i osobnost. Općenito govoreći, oni koji vole pospremati uglavnom su savjesniji i više fokusirani na detalje, a oni koji mrze najčešće su spontaniji i manje organizirani.

 | Autor: Instagram/Getty Instagram/Getty

Tjeskoba u neredu

Psihološki, pospremanje kao umirujuće sredstvo možda ima podlogu u evoluciji. Ljudi se ponekad vraćaju ritualima - a i pospremanje je ritual - jer time unose neki 'viši red' u svoj život. Ljudski um evolucijski teži tome da pokuša predvidjeti stvari, želimo znati što će se dogoditi jer nam je to evolucijski pomagalo da preživimo  i ono što nam je potrebno za preživljavanje crpimo iz svoje okoline, objasnio je evolucijski antropolog Masaryk sa češkog sveučilišta. Kad ne možemo kontrolirati svoju okolinu - ili nam se čini da se sve oko nas odvija kaotično i nepredvidljivo - iz toga se može roditi anskiozni poremećaj. S evolucijskog gledišta, on može biti koristan kao impuls koji će nas natjerati da pokušamo kontrolirati svoju okolinu tako da nam se ništa opasno ne može dogoditi i da nas ne iznenadi neka nevolja. U igri je još nekoliko faktora. Ako u našem domu ili okolini vlada red, osjećamo se sigurnije, kao da ćemo se u tom prostoru lakše kretati i to je jedno od objašnjenja zašto pospremanje smanjuje stres. Kad čistimo i pospremamo, ponašamo se u skladu s našim ustaljenim obrascima, predvidljivo. A to je jedan od kognitivnih mehanizama koji ljudima pomažu da se nose s anksioznošću. Jedno istraživanje otkrilo je da ljudi koji se pribojavaju javnog nastupa u pospremanju više puta prebrišu predmet od ostalih.

 | Autor: Instagam Instagam

Gdje je granica? 


No, postoji i drugi ekstrem. Opsesivan odnos prema pospremanju može prikrivati neke uznemirujuće probleme ispod površine. Kad urednost postane neka vrsta bakteriofobije, paničnog straha od štetnih mikroorganizama ili opsesivna potreba za simetrijom, točno na određeni način posloženim stvarima, to mogu biti znaci opsesivno kompulzivnog poremećaja. S druge strane, kad se ljudi osjećaju posve ugodno u prljavštini i neredu, to može biti znak smanjene aktivnosti dijelova mozga, korteksa ili amigdale. No, ima li što bolje od toga da te upravo pospremanje opušta nakon dugog i iscrpljujućeg dana na poslu? Ako te uhvati želja da se uhvatiš usisivača, nemoj joj se opirati. 

Možda vas zanima... Znanstvenici su došli do otkrića koje bi nam čišćenje kuće moglo učiniti podnošljivijim Rubrika Life&style Life&style

Komentari 0