- Osjećaš li se posljednjih dana anksiozno ili anksioznije nego inače?
- Nisi jedina. Ne tako daleko od nas odvija se rat. Uznemirenost, neizvjesnost i osjećaj nemoći stvara stres
- Bivši časnik zrakoplovne posade britanske Kraljevske mornarice podijelio je savjete kako se nositi sa stresom u bilo kojoj situaciji - pročitaj njegove savjete i pokušaj ih primjeniti sljedeći puta kada se osjećaš anksiozno
Čitanje vijesti posljednjih dana je iznimno stresirajuće za mnoge. Uz već standardne vijesti o Covidu, situacija u Ukrajini i prizori koji se događaju u napadnutoj zemlji, iznimno su teški ljudima diljem svijeta, a posebice onima koji su i sami doživjeli rat. Iako se teško oduprijeti konstantnom skrolanju, čitanje vijesti može stvoriti visok stupanj anksioznosti i stresa. Kod ljudi koji primjećuju povećan osjećaj tjeskobe, sustav za odgovor na stres postao je hipersenzibilan i prebrzo se uključuje i narušava njihovu sposobnost da se nose čak i s manjim stresorima. Međutim, postoje neke praktične strategije koje učinkovito pomažu u upravljanju anksioznošću i koje možeš odmah početi primjenjivati.
Tehnike za upravljanje stresom: disanje, fizička aktivnost i izlaganje stresorima
Bivši časnik zrakoplovne posade britanske Kraljevske mornarice i osnivač The Mind-Body-Brain Performance Institute, Paul Taylor, prošao je rigoroznu obuku za preživljavanje u vojnoj borbi i otpornost ispitivanju. Paul je rekao za yahoo! lifestyle da se tehnike upravljanja stresom i fokusiranja koje se koriste za upravljanje anksioznošću u situaciji života/smrti ne razlikuju toliko od upravljanja stresom u bilo kojem okruženju, samo postoji više ili manje intenziteta.
“Najstresnije situacije u kojima sam se našao vjerojatno su bile tijekom letačke obuke ili kada sam radio helikoptersku potragu i spašavanja u planinama Škotske i Irske u vrlo opasnim uvjetima”, kaže Paul. “Dok visiš sa stražnje strane helikoptera i pokušavaš voditi pilota kroz visoku maglu kada je vidljivost gotovo nula, a životi su u pitanju, moraš ostati smiren i usredotočen na posao ispred sebe. Usredotočiti se na disanje je jako važno, posebno na duge, polagane izdisaje,” napominje britanski neuroznanstvenik.
Savjeti koji svakodnevno pomažu mentalnom zdravlju
Paul kaže da ako očekuješ da ćeš se suočiti sa situacijom visoke anksioznosti, postoje načini da hakiraš vlastiti mozak i otpustiš hormone stresa. Bilo da je stres stvaran ili imaginarni, kada si anksiozna, jednako negativno na tebe utječe.
"Kada se borimo ili bježimo, sagorijevamo te hormone stresa. 30 sekundi snažne fizičke aktivnosti - burpi, trčanje na licu mjesta itd. su odlični za izbacivanje hormona stresa, nakon čega slijedi 1-2 minute sporog, kontroliranog disanja da se organizam smiri", savjetuje Paul. "Kada se mozak smiri, onda ponovno sagledaj situaciju. Možeš si reći: 'Nisam pod stresom, neću umrijeti. Zato je važno ono što radim, da započneš tu psihološku obnovu."
Iz dugoročne perspektive, Paul vjeruje da je najbolji način liječenja anksioznosti terapija izloženosti stresorima, a ne lijekovi. Ovo možda nisi htjela čuti jer nitko se ne voli stavljati u situacije koje mu stvaraju stres i anksioznost, međutim to je ključno kako bi mogla savladati i kontrolirati te osjećaje.
"Malo po malo, najbolje je izlagati se stvarima koje vas čine tjeskobnim, koristeći tehniku pražnjenja/napunjavanja kako biste svladali svoj odgovor na anksioznost dok vaša fiziologija uči kako se nositi s hormonima stresa", kaže on. "Bilo da vježbate visokim intenzitetom, razmišljate o nečemu stresnom ili ste zabrinuti zbog toga što morate govoriti u javnosti, odgovor na stres je isti - tako da trenirate svoje tijelo i mozak da se nose s njim, " savjetuje.
Paul kaže da još jedna stvar može biti korisna za uvježbavanje fiziologije da se nosi sa stresom, a to je terapija izlaganja hladnoj vodi. “Uključivanje tuša na hladno na 30 sekundi na kraju tuširanja i polagano disanje kroz šok je još jedna sjajna tehnika izlaganja,” dodaje.
Sve ove tehnike trebale bi ti dati najbolji alat za dugoročno upravljanje stresom i tjeskobom u bilo kojoj situaciji.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.