Odavno je poznato da fast food ne čini ništa dobro našem tijelu. Koliko doista štetimo svom tijelu unosom hamburgera i pomfrita, otkriva nedavno provedeno istraživanje Sveučilišta u Bonnu
Znanstvenici su za potrebe istraživanja mjesec dana hranili miševe kao da se hrane prosječnim „zapadnjačkim“ hamburgerom: s puno šećera, masnoća i malo balastnih tvari. Nakon kratkog vremena znanstvenici su analizirali koliko štete su nanijeli tijelima miševa. Nezdravom prehranom miševi su dobili upalu u tijelu koja je ličila infekciji uzrokovanoj opasnim bakterijama.
Enormno im se povećao broj leukocita u krvi, a znanstvenici tvrde kako je novonastalo stanje bilo pogodno za nastajanje dijabetesa, a nadalje i infarkta te moždanog udara. Naše tijelo, dakle, smatra da je brza hrana bakterijska infekcija.
Kraći životni vijek
Kad drugi puta jedemo brzu hranu, tijelo, odnosno obrambeni sustav, reagira još agresivnije nego prije. Kao i kod bakterijske infekcije, tijelo ostaje u stanju pripravnosti kako bi moglo reagirati u slučaju novog napada. Koje trajne posljedice mogu nastati za čovjeka, to su znanstvenici mogli vidjeti na primjeru životinja. Naime, one su uginule zbog nastalih srčanih oboljenja već u razdoblju od osam tjedana. To bi „u ljudskim godinama“ odgovaralo vremenskom razdoblju od 50 do 60 godina…
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.