Veselimo se jeseni, a posebno se veselimo ovoj finoj i zdravoj namirnici koju možeš pripraviti na doista mnoštvo namirnica
Bundeva je namirnica koju rado jedemo kuhanu ili pečenu, u juhama, kao prilog glavnom jelu, čak i kao kolač; bučino ulje dobar je izvor zdravih masnoća, a njezine sjemenke volimo grickati u pauzama od posla ili dok sjedimo ispred ekrana. Bundeve spadaju u porodicu tikvi, zajedno s krastavcima, tikvicama te lubenicama. Inače, ova namirnica po svjim je karakteristikama zapravo voće, ali ćemo je radije pripravljati poput povrća.
Iako postoji cijeli niz vrsta i podvrsta bundeva, osnovna podjela se može svrstati na bijele bundeve (koje se češće koriste kao dodatak pitama i varivima) te žute bundeve (idealne za krem juhe). Iako znatno drugačijeg okusa, obje vrste bundeva (ili buća, ili tikve) imaju iste/ vrlo slične benefite.
Life&style
Ovo su neki od njih:
1) Zasitne uz malo kalorija - jesi li se zaželjela nečeg slatkog? Što kažeš na slatku pitu od žutih bundeva? Naime, popularno zvana bundevara, pita od bundeva, će ti utažiti želju za slatkim, a na dugi period u danu će te držati sitom. U 200 grama bundeve sadržano je od 2 do 3 grama vlakana (manje je u bijelim bundevama), a koja će te spriječiti u prejedanju. Kruščići ili muffini od bundeve se mogu peći bez dodavanja dodatnih šećera, a i dalje ćeš imati osjećaj da jedeš ukusan desert. Naravno, krem juha od žute bundeve je već klasično jelo, a sve češće se kao zdrava zamjena klasičnim lazanjama rade lazanje od bundeva.
2) Izvor zdravih masnoća - dosta ljudi pri čišćenju bundeva odbacuje sjemenke, što je velika greška. Jer, zašto bi se prodavala pakiranja bućinih sjemenki u supermarketima da nisu jestive, a i korisne? One su izvor nezasićenih masnoća, one su antioksidansi te sadrže vlakna. Uz to, prirodni su izvor proteina s oko 12 grama u 200 grama, a sadrže i vitamine i minerale s naglaskom na cink. U 200 grama bućinih sjemenki dobijemo više od pola dnevno preporučenog unosa cinka. Kada očistimo bundevu, sjemenke jednostavno ubacimo u pećnicu te premažemo s malo maslinovog ulja. Takve sjemenke možemo dodavati salatama, ubaciti ih u neko zanimljivo jelo s ribom ili meso, ili ih jednostavno jesti samostalno.
Life&style
3) Bogate su beta-karotenom
Žute bundeve su bogate antioksidansom beta-karotenom, baš poput bojom sličnih namirnica mrkve i batata, a tijelo opskrbljuju vitaminom A. Taj vitamin je nužan za zdrav i sjajan izgled kože, dobar vid, a uz to je borac protiv pada imuniteta. U bijelim bundevama je koncentrirana manja količina beta-karotena, ali zato imaju malo veći količinski postotak željeza nego žute tikve.
4) Smanjuju rizik od određenih tumora
Prehrana koja je bogata namirnicama iz porodice tikvi je idealna za zdravlje probave, pluća, crijeva i prostate. Velika studija s promatranjem pokazala je da je konzumacija bundeva povezana sa smanjenim rizikom od nastanka raka prste u menopauzi. Također, bundeve snižavaju rizik od nastanka raka dojke, a u zdravlju muškaraca je jako važna za zdravlje prostate.
Life&style
5) Za bolji san
Ako imaš problema sa spavanjem, savjetujemo ti da pojedeš pola šačice bundevinih sjemenki prije spavanja. One su prirodni izvor triptofana, aminokiseline koja ti pomaže zaspati. Konzumacija samo jednog grama triptofana ti pomaže da lakšee zaspiš, što je ekvivalent 200 grama bućinih sjemenki. Uz to, bundeva je bogata magnezijem koji je također povezan s boljim snom...
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.