Volite li kuhati, znate da su ukusnija jela u koja su dodani svježi začini, a ne oni sušeni. Za uzgoj začinskih biljaka nije potrebno imati puno prostora u vrtu, niti puno vremena. Dovoljna je volja, nekoliko tegli i optimalna svjetlost.
Začinske biljke nisu samo ukusne, već i ukrasne i slatkog mirisa, pa ako imate veliki vrt, one jako dobro izgledaju kao cvjetni obrub. Najčešće začinske biljke u našim krajevima su sigurno peršin, ružmarin, kopar, češnjak i bosiljak no, osim njih postoje i bezrazložno manje poznate poput krasuljice, mažurana i estragona.
Peršin spada u kategoriju začina za koje ima mjesta i u najmanjem vrtu, pa čak i na balkonu. Vrste s glatkim listovima imaju osobito jaku aromu, a vrsta kovrčavih listova prikladna je za garniranje. Sijati treba čim je u proljeće tlo osušeno. Obavezno je tlo posipati organskim gnojivom i svake godine mijenjati mjesto uzgoja da bi se spriječilo širenje bolesti. Kopar je stara začinska biljka porijeklom iz Perzije koja u svim svojim dijelovima sadrži eterična ulja. Sijemo ga od travnja, svaki mjesec nanovo. Najbolje ga je zasijati po cijelom vrtu, a ako je pregusto posađen, prorijedimo ga. Koristi se za poboljšavanje okusa salata, umaka, jela sa mesom, a nezamjenjiv je kad želimo ukiseliti krastavčiće.
Krasuljicu sijemo u sjeni, svaki mjesec nanovo jer je samo mlada biljka aromatična. Svježu je koristimo kao začin za povrće, salate i jela od svježeg povrća. Nije pogodna za sušenje jer lako gubi aromatična svojstva. Mažuran je osjetljiv na mraz, a voli toplinu. Najbolje je gotove biljke kupiti kod vrtlara i posaditi ih u gredice ili u teglu. Tijekom ljeta ga je potrebno odrezati za sušenje i u dobro zatvorenoj kutiji može stajati godinama. Koristi se kao začin za pečenje. Bosiljak sadrži eterična ulja i aromatično miriše. Potrebna je mala količina za začinjavanje juhe, salate, rajčice, tjestenine, ali i kiselih krastavaca. Ova začinska biljka treba više sunca nego druge, i mnogo vode. Osjetljiva je na mraz.
Češnjak sadrži antibakterijske tvari koje odgovaraju biološkom penicilinu. Miris češnjaka je mnogima neugodan, ali sladokuscima to ne smeta. U toplijim krajevima sadi se već u jesen, no u hladnijima valja pričekati travanj. Češnjak voli sunce i lagano tlo. Vlasac je začin jelima koji se sitno sjeckan posipa po kruhu. Treba ga koristiti dok je svjež, jer stajanjem gubi na kvaliteti. Može se kupiti kao sadnica ili se sije od travnja do lipnja.
Kadulja je trajnica sa drvenastom stabljikom. Kako bi biljka ostala grmolika režemo drvenaste izdanke u proljeće. Vrijedna je i kao začin, ali i kao ukrasna biljka. Koristi se kao začin jelima od mesa ili umacima za tjesteninu. Estragon naraste do jednog metra visine. Većinom se koristi kao dodatak umacima i za kiseljenje krastavaca. Octu daje dodatan poseban okus.
Majčina dušica može se koristiti kao obrub cvjetnim gredicama. Lako se razmnožava dijeljenjem. Koristi se pri pripremi kobasica i kao začin za jela sa povrćem, ribom ili mesom. Matičnjakovi listovi imaju okus limuna. Njima začinjavamo salate, pečenja i jela s gljivama. Listovi se dodaju svježi tek prije serviranja. Ružmarin raste kao snažno razgranati grm koji može narasti i do 2 m u visinu. Cijela biljka ima vrlo intenzivan i ugodan miris. Ružmarin uspješno raste u umjerenom klimatskom području, ali se uspješno može uzgajati i u posudi za cvijeće kao ukrasna biljka i začin. Grančice se režu kad biljka procvate, a mogu i kasnije. Ružmarinom začinjavamo razna jela kao što su umaci, marinade i juhe.
Metvica naraste 30 do 80 cm u visinu i pruža brojne podzemne i nadzemne izdanke koji se lako ukorijene. Osjetljiva je na sušu i niske temperature, ali će vrlo dobro uspijevati i u malo većem loncu na vašem balkonu gdje može i prezimiti. Listovi metvice imaju karakterističan ugodan miris i osvježavajući okus. Kao začin koriste se svježi listići metvice (u zimskom razdoblju koristimo zamrznute listiće). U jelo se stavlja neposredno pred kraj kuhanja. Origano je višegodišnja začinska biljka visine do 60 cm s tamnozelenim jajolikim listićima, ugodnog je mirisa zbog velikog sadržaja eteričnog ulja. U nas se najbolje uzgaja u Istri i na otoku Hvaru. Kao začin upotrebljavamo svježe ili osušene listiće i cvjetne vrškove. Koristimo ga za začinjavanje jela, od raznih umaka, mesa, jela od rajčice do likera i salata, a i neizostavni je dodatak pizzi.
Vrtni mak je uspravna, jednogodišnja biljka visine 60 – 120 cm na čijem se vrhu razvija bijeli ili svijetloljubičasti cvijet. Mak raste u svakoj dobroj vrtnoj zemlji, uz uvjet da ima dovoljno vlage i sunca. Biljka se razmnožava sijanjem sjemena. Upotrebljavaju se cijela makova zrna za poboljšanje okusa i izgleda brojnih slastica kao što su peciva i razni kolači, a samljevena su odličan nadjev za savijače i kolače od dizanog tijesta.
Više slika pogledajte u galeriji...
Želite li saznati više o korištenju začina u kuhinji posjetite Gastro.hr.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.