- Posljednju nedjelju ožujka spavat ćemo jedan sat - kraće
- Očekuje nas ljetno računanje vremena čiji početak ove godine "pada" na 27. ožujak
- Prošle godine je ova tradicija trebala biti ukinuta, no na tu je odluku ipak potrebno još uvijek čekati i nastaviti pomicati sat i ovaj put
Uskoro kreće ljetno računanje vremena, što znači da ćemo spavati jedan sat - kraće. Kazaljke ćemo tako pomaknuti jedan sat unaprijed, točnije, prelazimo s 2:00 sata na 3:00 sata u noći i to zadnje nedjelje u ožujku, odnosno ovaj put to je 27. ožujka 2022. godine.
Iako je već bilo govora o potpunom ukidanju pomicanja sata, to se niti ovaj put neće dogoditi. Ipak, trebalo bi to biti jedno od posljednjih.
Ovaj je period na početku proljeća zapravo "pravo" pomicanje sata jer zimsko je vrijeme ono standardno, koje bi se nakon ukidanja pomicanja, trebalo i zadržati. Dakle, svakako nas očekuje još barem jedno pomicanje nakon ovoga. Ovo je pomicanje sata pak najavljeno još direktivom Europske Unije iz 2016. godine i to za nekoliko godina unaprijed. Svake ga godine Vlada RH usvaja i na nekoj od svojih sjednica.
Life&style
Kada se pomiče sat?
Iako se naziva ljetnim vremenom, ovo razdoblje zapravo obuhvaća veći dio proljeća i to u periodu nakon proljetnog ekvionocija, zatim tijekom ljeta, a onda i gotovo cijelu jesen, sve do kraja listopada. Konkretno se promjena sata odvija u ožujku kada se zbog ranije pojave sunca u jutarnjim satima pomicanjem sata unaprijed večernji mrak odgađa za jedan sat. A to globalno znači i veliku uštedu energije. To pak znači da će u Hrvatskoj jeftnija struja biti nakon 22 sata, a ne nakon 21 sata kao dosad.
Kako je riječ o promijeni koju svaka država uvodi za sebe, tako SAD i Kanada jedan sat dodaju dva tjedna prije, točnije prve nedjelje u ožujku. Trenutno je promjena vremena u Europi sinkronizirana i uključuje sve zemlje Europske unije kao i većinu europskih zemlja izvan nje, kao što su Velika Britanija, Norveška i Švicarska. U Hrvatskoj se to odvija treće nedjelje u ožujku, odnosno 27. ožujka ove godine.
Povijest ljetnog računanja vremena
A povijest ljetnog računanja vremena počela je još 1784. godine, kada ga je Benjamin Franklin spomenuo u pismu urednicima lista "Journal of Paris". Iako je moguće bila riječ o šali, jer takvog je tona bio pisan članak o kojem je bila riječ, ideja je kasnije bila ozbiljno predložena. Bilo je to 1907. godine kad je William Willett u članku "Waste of Daylight", u prijevodu "Gubitak dnevnog svjetla".
Britanska vlada tada to nije prihvatila, no kasnije se to promijenilo. Prvi je put zamisao ostvarena u Njemačkoj i Austro-ugarskoj tijekom Prvoga svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine, a zatim je to prihvatila i Velika Britanija i to od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine. Svrha je toga postupka bolja usklađenost dnevnoga svjetla i radnog vremena, kao i školske nastave.
Life&style
Ali razlog njegovoga ukidanja temeljio bi se na novonastalim istraživanjima koja su pokazala da pomicanje sata negativno utječe na zdravlje, izaziva stres, nesanicu i razne srčane bolesti. Trebalo se to dogoditi već prošle, 2021. godine, no praksa će se do daljnjega ipak nastaviti.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.