Life&style 2201 prikaza 20. prosinca 2019.

Pogledaj što se sve događa s tvojim tijelom kad se prejedeš (a imamo savjete i kako to izbjeći)

Unsplash.
  • Potrebno je otprilike 20 minuta da naš mozak pošalje signal želucu da je pun do pucanja
  • Prejedanje se događa kad pređemo tu granice jer nismo dočekali poruku iz mozga
  • A to može imati velike posljedice na organizam. Ovih dana prejedanje nam prijeti na svakom koraku - znamo kako izbjeći zamke, a da ipak uživaš

Naročito velik obrok može utjecati na san, debljanje i unutarnje organe, i to kratkoročno i dugoročno. Ponekad se radi o izuzetnom okusu, ponekad o lošoj navici, a neki put je stres kriv, no, što god bilo uzrok, svi smo mi iskusili onu težinu u stomaku koja nam se dogodi kad se prejedemo.

Potrebno je otprilike 20 minuta da naš mozak pošalje signal želucu da je pun do pucanja. Prejedanje se događa kad pređemo tu granice jer nismo dočekali poruku iz mozga. Prejedanje ima puno posljedica, a osnovna je debljanje. No, ne radi se samo o neželjenim kalorijama. Prejedanje utječe na naš organizam na mnogo načina. 

Dakle, što se događa kad pretjeramo u jelu?

Želudac se širi što dovodi do sljedećega

Želudac se proširi preko svoje normalne veličine da bi se prilagodio na veću količinu hrane. Povećani želudac počinje pritiskati druge organe i to osjećamo kao nelagodu. Od toga se možemo osjećati umorno, pospano, letargično. A možemo osjetiti i potrebu da u struku raskopčamo suknju ili hlače.

Organizam je pod gasom

Kad se prejedemo, forsiramo naše organe da rade više. Moraju izlučivati više hormona i enzima koji razgrađuju hranu.

Kreće kiselina

Da bi se hrana u želucu probavila, on stvara klorovodičnu, odnosno solnu kiselinu. Ako se doista prejedeš, kiselina se može popeti do jednjaka i od toga dobijamo žgaravicu. Kad jedemo previše masne hrane poput pizze i cheeseburgera, pogotovo ako imamo osjetljiv želudac, lako možemo dobiti žgaravicu.

Napušemo se

Želudac stvara i plinove i od toga se osjećamo naphunuto i nelagodno.

Metabolizam ubrzava

Metabolizam nam se ubrzava jer pokušava što prije potrošiti sve te dodatne kalorije. Od toga možemo osjetiti nalet vrućine, oznojiti se ili čak osjetiti vrtoglavicu.

Dugotrajni učinci prejedanja:

Kad jedemo, tijelo dio onoga što smo unijeli troši kao svoje pogonsko gorivo. Ostatak se taloži kao masnoća, salo. Kad jedemo više kalorija nego što trošimo, stvaramo masne zalihe, debljamo se, postajemo gojazni. To povećava rizik da ćemo dobiti rak i druge kronične zdravstvene probleme.

Prejedanje, pogotovo nezdravom hranom, može se odraziti negativno na naš probavni sustav. Svi mi imamo limitiranu količinu probavnih enzima pa što više pojedemo, duže traje da to probavimo. Ako često jedemo previše kroz duži period, ta usporena probava znači da će hrana koju smo pojeli ostati u stomaku duže i vjerojatno se pretvoriti u salo. Prejedanje može utjecati i na spavanje. Naš unutarnji dnevni sat koji kontrolira naše cirkadijske cikluse spavanja, utječe na povišene razine hormona povezanog sa spavanjem i gladi u jednom dijelu dana i potom njihov nagli pad. Kad se prejedemo, narušen je taj prirodni hormonalni  ritam pa ne možemo noću spavati.

Praktični savjeti: kako prestati s prevelikim unosom hrane

1. Jedi razumno tijekom dana. Obrati pažnju na veličinu porcija. Izbjegavaj industrijski proizvedenu hranu s kojom vrlo lako i neprimjetno možemo pretjerati.

2. Zasiti se svježim voćem i povrćem u većim količinama. Iz njih dobijaš mnoštvo vlakana i s time osjećaj sitosti između obroka, što znači da ćemo manje grickati kojekakve industrijske snekove.

3. Jedi s manjeg tanjura, ne onog najvećeg. Tako ćeš kontrolirati veličinu porcija.

 | Autor: Unsplash Unsplash

4. Izbjegavaj jesti i gledati televiziju ili neku seriju na kompjuteru jer se nećeš fokusirati na to koliko, što i kako brzo jedeš i nećeš odmah primijetiti jesi li se zasitila.

5. Jedi polako i vilicu više puta spuštaj na tanjur između zalogaja. Ta navika svjesnog, koncentriranog jela će te usporiti i opet ti pomoći da shvatiš na vrijeme da si sita.

6. Pij što više vode između obroka, prije i poslije.

7. Obroke planiraj unaprijed, kuhaj što više povrća i jedi svježe salate u velikim količinama.

8. Drži dnevnik prehrane da bi osvijestila sve svoje negativne i pozitivne navike.

Komentari 0