Petra Radin: Muškarci podupiru ravnopravnost žena - s kauča. Na kraju se ipak očekuje da ona odradi više

• Petra Radin, glumica, spisateljica i redateljica o diskriminaciji žena koje se odluče na majčinstvo na tržištu rada
• Od žene očekuje da odradi više poslova od muškarca, ali ovi današnji, moderni muškarci to nekako bolje znaju upakirati ili barem prikriti. Na nama je da im dopustimo koliko to želimo podnijeti
• Majčinstvo se ne samo penalizira na tržištu rada nego se smatra da su žene s djecom slabo koncentrirane na posao te da ga obavljaju manje kvalitetno od ostalih zaposlenika

U sklopu jučerašnjeg EU Dana jednakih plaća u zagrebačkom Teatru &td. održan je performans "Novac je imenica muškog roda" koji govori o diskriminaciji žena koje se odluče za majčinstvo. Inspirirana nedavnim događajem glumice Petre Težak, koja je izbačena iz predstave u jednom gradskom kazalištu nakon što je rekla da je trudna, tekst je napisala glumica, producentica i spisateljica Petra Radin, osmislivši prikaz slične priče u suradnji s redateljem Marijem Kovačem. Njih troje su i glumci u predstavi: Mario glumi muža koji je drag i dobar prema supruzi, ali ganja karijeru i u tome zaboravlja da je i njegova supruga zaposlena. Ona (Petra Težak) pokušava raditi i kombinira nemoguće da bi uskladila profesionalni i privatni život, radeći kod kuće još jedan posao – posao domaćice, jer suprug, unaprijeđen, dolazi kući sve kasnije i kasnije. Tu je i njezina majka, (Petra Radin), stara škola, koja promiče stereotipe o „prirodno“ različitim ulogama žene i muškarca u obitelji: muškarca treba dočekati s dobrim ručkom, čistim domom i ljepo uređena, a ne u staroj trenirci.

Privatni album/Olja Runjić

S lijeva nadesno: glumci u predstavi Petra Težak, Petra Radin, Mario Kovač te pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić

U skladište jer nije dovoljno "mlada i lijepa"

Na kraju glavna akterica ostaje bez posla jer je prečesto izbivala s posla zbog bolesnog djeteta. Posebno je lijep trenutak kad se iz publike (kao dio performansa) počnu dizati stvarne žene koje su doista na svojoj koži osjetile diskriminaciju, pričajući priče kako su zbog majčinstva premještene na lošiju i slabije plaćenu poziciju, nisu dobile novi ugovor o radu zbog trudnoće ili je posao za koje su konkurirale dobio lošiji kandidat, ali muškarac jer su rekle da planiraju imati obitelj. Ništa manje nije dojmljiva priča ni žene koja je iz trgovine premještena u skladište jer nije "više dovoljno mlada i lijepa".

Petru Radin upitali smo koliko je njezinih osobnih iskustava preslikano u ovaj performans o nejednakosti muškaraca i žena na tržištu rada?

Znamo li da smo "manje vrijedne"?

"Nisam imala osobnih iskustva rodne diskriminacije no, katkad se pitam koliko i sama naprosto prihvaćam generacijske stereotipe o jednakosti, kao što će vam najčešće odgovoriti prosječna mlada žena. Tvrdit će kako muškarci i žene na istim poslovima imaju iste plaće. Kako ćemo onda razumjeti statistike koje govore da je u Hrvatskoj upravo u javnom sektoru rodni jaz u plaćama, suprotno tome da je u većini europskih zemalja niži nego u privatnome sektoru, vidljivo viši, iznosi čak 14 posto prema oko 10 posto u privatnom. To oslikava društveni odnos spram žena kao prema manje vrjednijima. Žene su rijetko na pozicijama moći u politici, a na rukovodećim mjestima je oko 80 posto muškaraca. To svatko vidi."

Možda vas zanima Drage žene, za razliku od muškaraca, mi od danas do kraja godine radimo besplatno Life&style

Sve crnje statistike

"Stoga o različitim oblicima rodno uvjetovane diskriminacije treba govoriti na glas, nikako šutjeti. Jer šutnja nas zakapa u sve crnje statistike. "Kada pogledam lik majke koju glumim u ovoj predstavi, mislim da ona nije svjesna, jer je to jednostavno tako, tako je naučena, preuzela je isti obrazac ponašanja od svoje majke, bake. Lik mlade žene uz predstavi se buni, izražava određeni otpor, ali još uvijek neprimjetan. Mislim da je ključna edukacija – u obitelji i u školama. Samo tako možemo napredovati".

Cijeli je tu niz nejednakosti osim u plaćama - sporije napredujemo, u postocima nas je manje na rukovodećim pozicijama, češće smo diskriminirane zbog majčinstva, teže se zapošljavamo, više je nezaposlenih žena nego muškaraca, češće prekidamo rad zbog djece i brige o obitelji, slijedom svega su nam i mirovine niže... U predstavi ste se koncentrirali prvenstveno na problem diskriminacije žena koje se odluče na majčinstvo.

Filip Bašić

Na Islandu muškarci MORAJU na porodiljni

"Žena ima pravo na to da bude majka, ali i zaposlena žena s karijerom te da s obzirom na češća izbivanja zbog bolesti djeteta ne bude zakinuta za prihode, što dovodi i do manje penzije i neravnopravne podjele društvenih dobara. Majčinstvo se ne samo penalizira na tržištu rada nego se smatra da su žene s djecom slabo koncentrirane na posao te da ga obavljaju manje kvalitetno od ostalih zaposlenika. Svakako je prije svega zadaća vlasti promijeniti svjetonazore i zakone. Čitala sam da u Islandu, primjerice, muškarci moraju tri mjeseca koristiti porodiljni dopust, a ne kao kod nas samo ako hoće, pa se to svodi na minimalni udjel. Također, kako da žene mirno rade i napreduju na poslu, ako nemamo dovoljno mjesta u jaslicama i vrtićima, ili su preskupi. Smatram da bi svako dijete trebalo imati pravo na besplatni smještaj tijekom rada roditelja. Takvim bi se mjerama sigurno pomoglo ženama da budu manje diskriminirane. 

Moderni muškarci znaju bolje "upakirati" nejednakost

Petru smo upitali i kako reagiraju muškarci i kakvo je njezino iskustvo u radu s kolegama, "prolaze li bolje"?

"Muškarci koje poznajem, glumci, redatelji, scenaristi, uglavnom umjetnici, većinom podupiru borbu žena za ravnopravnost  – ali s kauča. Na kraju se ipak sve svodi na to da se od žene očekuje da odradi više poslova od muškarca, ali ovi današnji, moderni muškarci to nekako bolje znaju upakirati ili barem prikriti. Na nama je da im dopustimo koliko to želimo podnijeti. Tu je ipak naša sloboda. No, ona je ograničena onoliko koliko su skučeni društveni uvjeti za poticanje ravnopravnosti žena."

Možda vas zanima Jesu li ovo najluđe stvari koje pjevačice rade da sačuvaju glas? Life&style

A.. da poslušamo djevojčicu?

Na pitanje što možemo učiniti same (jer ova se nepravda neće promijeniti dok se ne promijeni stav cijelog društva koji ženu ne doživljava kao jednaku muškarcu, a to ćemo se načekati), Petra je odgovorila citatom iz filmića s početka predstave u kojem su djecu pitali tko ima veću plaću, muškarac ili žena, je li to pravedno i što bi trebalo učiniti?

"U filmiću jedna djevojčica kaže: “Kažu da su muškarci jači, ali ako se žene udruže, mogu jako puno napraviti. Neka dignu svoj glas i kažu – Ne, to više tako ne može”. Mislim da je mala Heda sve rekla. Morali bismo češće slušati djecu, jer smo ušavši u vrtlog života  i nemilosrdnu borbu za egzistenciju u ovom sve bržem životu, zaboravile tko smo i koliko vrijedimo."