Life&style 04. studenoga 2019.

Drage žene, za razliku od muškaraca, mi od danas do kraja godine radimo besplatno

Shutterstock.
  • Za isti posao žene u Hrvatskoj zarade tek 86,8% posto godišnje plaće muškaraca
  • U EU se rodni jaz u plaćama smanjuje, kod nas od 2010. kontinuirano raste!
  • 4. studenog obilježava se kao Dan jednakih plaća jer žene od danas do kraja godine simbolično zbog te razlike u plaćama rade besplatno

Drage žene, danas je naš dan. Ali nemamo si na čemu čestitati. Nije ni Dan žena, nije niti Majčin dan. 4. studenog je dan kada žene, za razliku od svojih muških kolega, simbolično prestaju primati plaću i sljedeća dva mjeseca, odnosno do kraja godine rade besplatno. Naravno, svoje plaće ćemo dobiti, no za isti posao, za istu poziciju na poslu i isto zvanje kao naši muški kolege plaćene smo puno manje. Pretočeno u brojke, muškarac će u jednoj godini dobiti 1,68% prosječne hrvatske bruto plaće više nego žena - za isto.

U Hrvatskoj rodni jaz u plaćama raste

Rodni jaz u plaćama u EU je 16%, u Hrvatskoj 13,19%, no da se ne bismo prerano poveselile misleći kako smo u boljem položaju od onih sirotih Šveđanki, Nizozemki, Nijemica treba reći da su te brojke zabluda. Naime, ova razlika u plaćama u EU se iz godine u godinu smanjuje, u Hrvatskoj još od 2010. kontinuirano i odlučno raste! U svrhu osvješćivanja ove nepravde pravobraniteljica za ravnopravnost spolova poziva na simbolično obilježavanje Dana jednakih plaća 4. studenog. Dio je to EU projekta “Jednaka prava - jednake plaće - jednake mirovine”. Cilj je projekta osigurati standarde, mjere i akcije koji će pridonijeti podizanju svijesti o problemu jaza u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena, a sve kako bi se smanjio rizik siromaštva za žene.

 | Autor: Shutterstock Shutterstock

Brojke koje plaše

No vratimo se uznemirujućim brojkama koje pokazuju trenutačno stanje prema podacima prikupljenim 2107. godine od strane Državnog zavoda za statistiku...

  • Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj za muškarce bila je  8575 kn, a za žene 7444 kn - žene za isti posao zarade tek 86,8% posto godišnje plaće muškaraca
  • Muškarci u prosjeku na godišnjoj razini zarade 13.572 kn više nego žene 
  • Prosječna mirovina žena iznosila je 2.242,09 kn, dok je prosječna mirovina muškaraca iznosila 2.860,05 kn - jaz u mirovinama u Hrvatskoj je 21,6% te je od 2014. porastao. Tako na godišnjoj razini muškarci u prosjeku prime na račun mirovine 7.415,52 kn više nego žene, odnosno prime 2,59 prosječne hrvatske mirovine više. 
  • Žene se i dalje teže zapošljavaju te se zapošljavaju u slabije plaćenim sektorima, u prosjeku rade više sati tjedno nego muškarci (uključujući neplaćeni rad brige o kućanstvu i obitelji) 

 | Autor: Shutterstock Shutterstock

Teže se zapošljavamo i sporije napredujemo

  •  Žene imaju češće prekid rada zbog rodiljnog i roditeljskog dopusta te sporije i rijeđe napreduju nego muškarci
  • U dobnoj skupini od 15 do 24 godine broj žena zaposlenih na određeno vrijeme veći za 17,8 postotnih poena od muškaraca. Dio te razlike  mogao bi upućivati na manje povjerenje u radne kvalitete žena u usporedbi s muškarcima ili na osiguravanje za slučaj da radnica odluči prošititi obitelj.
  • Najveća razlika u plaćama žena i muškaraca, za više od 20 postotnih poena je u četiri područja: zdravstvena zaštita i socijalna skrb (žene ostvaruju 72% prosječne bruto plaće koju ostvaruju muškarci), financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (žene ostvaruju 74,7% plaće muškaraca), trgovina na veliko i malo (74,7% plaće muškaraca), prerađivačka industrija (žene ostvaruju 79,9% prosječne bruto plaće koju ostvaruju muškarci)
  • U ukupnom broju nezaposlenih osoba žene su činile 56% dok su muškarci činili 44%.

Žene nose i veći teret brige za djecu i kućanstvo

Problem je, kao što vidimo, daleko složeniji od tog jednog segmetna, razlike u plaćama, a potvrđuje to i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić:

"Iako se često jaz u plaćama percipira isključivo kao nejednaka plaća muškaraca i žena, to je tek jedan segment koji čini jaz. Naime, na njega utječe nekoliko faktora, a prije svega horizontalna i vertikalna segregacija na tržištu rada, trendovi kasnijeg uključivanja žena, njihovog ranijeg odlaska te češćeg sklapanja rada na određeno vrijeme, dvostruke opterećenosti žena (istraživanja pokazuju da žene nose nerazmjerno veći teret brige za djecu – 58% te obavljaju kućanske poslove – 83%).

U mirovnini ženama siromaštvo prijeti više nego muškarcima

Prema podacima iznesenim u Izvješću Europskog parlamenta, postotak starijih žena kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost (2014.) iznosio je 20,2%, u usporedbi s 14,6% muškaraca. Razlike u mirovinama odražavaju i segregaciju na tržištu rada te ukazuju na veći postotak žena koje rade nepuno radno vrijeme, za nižu satnicu, uz prekide u radnom odnosu i s manjim brojem godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima. U kontekstu navedenog, a što se također navodi i u Izvješću Europskog parlamenta, očito je kako je razlika u mirovinama povezana s brojem podignute djece tijekom života te da je ta razlika u mirovini muškaraca i žena u slučaju udanih žena i majki mnogo veća od one neudanih žena koje nemaju djecu."

 | Autor: Shutterstock Shutterstock

Neravnopravnost muškaraca i žena u društvu općenito

Problem neravnopravnosti na tržištu rada povezan je s neravnopravnosti muškaraca i žena u našem društvu općenito. Pravobraniteljica to potvrđuje: "Na području rada i zapošljavanja, životna dob i majčinstvo sve se više pokazuje kao prepreka prilikom zapošljavanja i napredovanja žena (istek ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavci vrlo često koriste kao izgovor kako ne bi morali zadržati u radnom odnosu radnice koje koriste rodiljna prava).

Diskriminatorna pitanja na razgovoru za posao

Već prilikom razgovora za posao ženama se postavljaju diskriminatorna pitanja – jesu li udate, namjeravaju li se udati i imati djecu. Takva se pitanja muškarcima ne postavljaju. Poslodavci očekuju da je žena ta koja će, kad osnuje obitelj, biti teret poslovanju, financijski teret ili teret izbivanja s posla u trenutku odlaska na rodiljni dopust i ostvarivanja prava proizašlih iz majčinstva. Dakle, poslodavci smatraju kako će žene biti manje na dispoziciji budući da primarno nose teret kućanstva, odgoja djece i brige o starijima jer su društvena očekivanja još uvijek takva; dok se na muškarce koji zasnivaju obitelj, koji su očevi, ne gleda na taj način, odnosno ne očekuje se da će, samo zato što su očevi, koristiti bolovanja, biti odsutni s posla ili ne biti u mogućnosti raditi prekovremeno.

Podjela kućanskih poslova i brige o djeci

Hrvatska je među članicama Europske unije zemlja u kojoj muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore. Pravobraniteljica zaključuje da se još uvijek nedovoljno provode mjere koje omogućavaju usklađivanje privatnih i profesionalnih obveza, odnosno usklađenje obiteljskog i poslovnog života. "Da bi se moglo govoriti o ravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada, neophodno je postići njihovu ravnopravnost i u privatnom životu odnosno privatnim obvezama. Tijekom 2016. i 2017. godine provodila sam drugi EU-projekt pod nazivom: „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“ u sklopu kojeg je provedeno je i istraživanje „Utjecaj rodne podjele obiteljskih obaveza i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena“.

 

Neplaćeni poslovi koji nemaju veze sa zadovoljstvom

Pokazalo je kako žene dominantno obavljaju rutinske i svakodnevne poslove te brinu o djeci. Rutinske poslove, koji su klasificirani kao izolirajući, neplaćeni i nemaju nikakvog doticaja sa zadovoljstvom ili dokolicom, žene obavljaju u čak 83 % slučajeva. Analiza je potvrdila kako je briga o djeci ili isključivo ženski ili zajednički posao, ali nikada isključivo muški posao.

Dakle, ciljevi su uklanjanje rodnih stereotipa, nametnutih rodnih uloga i „muških“ i „ženskih“ profesija, usklađivanje privatnog i poslovnog života i za žene i za muškarce te uklanjanje nejednakosti unutar obitelji, edukacija poslodavaca o važnosti senzibiliziranog pristupa majkama, te promoviranje aktivne uloge očeva u formativnim godinama razvoja djeteta."

U sklopu obilježavanja Dana jednakih plaća danas u 18 sati u velikoj dvorana Teatra &TD izvast će se predstava „Novac je imenica muškog roda“. Tekst je napisala Petra Radin, režiju potpisuje Mario Kovač, a igraju Petra Težak, Petra Radin i Mario Kovač.

Komentari 0