Pet načina kako izbjeći 'jesenski blues'

Kad su dani kraći, temperature niže, a otpalog je lišća sve više, osjećamo se sve tužnije, umornije i sjetnije. Vjerovali ili ne, ali godišnja doba značajno utječu na većinu nas. Evo zašto je to tako i što nam točno donosi jesen.

Jesenski blues ili jesenska anksioznost rezultat je fizičkih promjena koje utječu na mozak i okolišnih, koje se odražavaju na svakodnevni život. Premda se simptomi mogu razlikovati od osobe do osobe, obično je riječ o osjećajima tuge ili tjeskobe, lošoj koncentraciji, razdražljivosti, pospanosti ili umoru te gubitku interesa za svakodnevne aktivnosti. Mogući su i tjelesni simptomi, poput debljanja, izmijenjenog apetita, gladi, napetosti mišića, probavnih problema i smanjenog seksualnog nagona. 

Riječ je zapravo o sezonskom afektivnom poremećaju (SAD), obliku depresije koji se obično javlja tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, kad ima manje sunčeve svjetlosti, a dani postaju kraći. Zašto se to nekima događa, nije u potpunosti poznato, ali dio znanstvenika smatra da se promjenom vremena remeti naš biološki ritam, koji je povezan s količinom dnevnog svjetla koju primamo ili ne. Niže razine dnevnog svjetla uzrokuju i pojavu nižih razina serotonina, hormona koji je zaslužan za regulaciju raspoloženja, te veću proizvodnju melatonina, hormona koji pomaže kontrolirati ciklus spavanja.

Da bi se uspostavila dijagnoza, SAD se mora javljati najmanje dvije uzastopne godine. Također, iako je mnogo češći na jesen, mogući su slučajevi ovog oblika depresije i ljeti. U Americi se čak 5% ljudi bori s ovim poremećajem, a među njima su i J. K. Rowling, Gwyneth Paltrow te Brad Pitt, koji su otvoreno govorili o svojoj borbi s njim. A kod nas od 2 do 8% odraslih Europljana pati od tog stanja, s tim da su u većem riziku žene.

Ako mislite da je jesenski blues uhvatio i vas, istražili smo kako možete sebi pomoći jer SAD može biti samo privremena nuspojava suočavanja s promjenom godišnjih doba. Međutim, ako osjećate da se ne možete samostalno nositi s tim, razmislite o tome da potražite profesionalnu pomoć.

1. Provodite više vremena izvan kuće

Provođenje vremena na svježem zraku može ojačati imunološki sustav, smanjiti razinu stresa i pomoći kod psihičkih problema kao što su anksioznost i depresija. Utvrđeno je i da boravak u prirodi izoštrava kognitivne sposobnosti te poboljšava mentalno zdravlje. Dakle, odmaknite se od ekrana koji vas svakodnevno okružuju i uživajte u prirodi jer već samo i 20 minuta na otvorenome može značajno smanjiti razinu stresa, pa čak i ako samo mirno sjedite na travi i gledate u krošnje drveća ili na ste plaži i gledate u more. A s obzirom na to da svjetlost ima tako dubok utjecaj na mozak, ključno je svakodnevno se izlagati svjetlu.

2. Pokrenite se

Iako postaje hladnije, nemojte zanemariti važnost pokreta jer je vježbanje najučinkovitiji način smanjenja razine stresa, a time i SAD-a. Čak i ako ne možete izaći, jednostavno hodanje gore-dolje po stubama ili vježbanje kod kuće može vam pomoći da malo smanjite napetost. Osim toga, studije su pokazale da su aktivni ljudi obično boljeg raspoloženja i u manjem riziku od prehlada nego neaktivni. 

3. Vodite dnevnik

Uzmite bilježnicu ili otvorite bilješke na mobitelu te se na kraju dana ušuškajte u krevet i počnite pisati jer vođenje dnevnika može pomoći u smanjenju simptoma tjeskobe i depresije, poboljšati pamćenje i čak ojačati imunitet. Ova aktivnost, kako prenosi Healthline, također poboljšava mentalno zdravlje i snižava stres jer pruža siguran prostor za oslobađanje suzdržanih misli i osjećaja. Pritom ne morate voditi dnevnik "po školski", tako da zapisujete sve što vam se događa u danu, od jutra do večeri, nego, primjerice, napišite tri stvari na kojima ste zahvalni, priču svog života u šest riječi, tri želje koje želite ostvariti i slično.

4. Male promjene, veliki rezultati

Uvedite u život jednostavne i male životne promjene kojima je lako upravljati. Recimo, promijenite namještaj u domu, očistite automobil, svaku nedjelju pripremite neko novo jelo za obiteljski ručak i slično. Ova strategija aktivira kreativne sokove i povećava šanse za veći osjećaj svrhe i vrijednosti u životu.

5. Prioritet dajte aktivnostima koje vas vesele

Brinuti se o sebi znači raditi ono što vas čini sretnima. Bilo da je riječ o gledanju serija, svakodnevnom odlasku na kavu u obližnji kafić ili igranju društvenih igara s obitelji, važno je da što više radite ono što vas veseli - i to po mogućnosti bez osjećaja krivnje. Uzmemo li za primjer shopping, pokazalo se da ta aktivnost u nekima pobuđuje osjećaj kontrole i autonomije nad svojim izborima i preferencijama, što se može pretvoriti u poboljšano samopouzdanje i pozitivniji pogled na život. A kad se ta aktivnost prakticira na otvorenome, učinci na mentalno zdravlje sigurno su još bolji.

Izaberite zato kupnju u shopping parku STOP SHOP Park - idealnome mjestu za shopping koje nudi široku paletu proizvoda - od sportskih rekvizita i namještaja do robe široke potrošnje i papirnate galanterije. Za sada ih je raspoloživo 12 u Hrvatskoj - u Osijeku, Valpovu, Ludbregu, Našicama, Kaštel Sućurcu, Velikoj Gorici, Gospiću, Daruvaru, Vinkovcima, Labinu, Pazinu i Čakovcu. Koje su sve trgovine dostupne u svakom od tih shopping parkova, saznajte ovdje.

Najnoviji STOP SHOP retail park otvara se 16. 11. u Đakovu. Dođite na veliko otvorenje, uživajte u svim shopping pogodnostima i sudjelovanjem u mnogim nagradnim igrama osvojite vrijedne nagrade!