Ove godine depresija će za žene postati zdravstveni problem broj 1. Danas je besplatno savjetovanje

• Do 2020. depresija će postati drugi svjetski zdravstveni problem, a za žene zdravstveni problem broj jedan, izvještava Svjetska zdravstvena organizacija. Od 1990. do 2013. broj oboljelih od depresije u svijetu je narastao s 416 na 615 milijuna
• U Hrvatskoj je broj ljudi oboljelih 200.000, a procjenjuje se i da bi mogao biti više nego dvostruko veći - zbog stigme koja prati mentalne bolesti mnogi odgađaju zatražiti pomoć
• Depresivna osoba se vrlo rijetko ili nikako sama može izvući iz depresije, a bolest se pogoršava ako se ne liječi. Najgori ishod je suicid
• Danas, na Trgu bana Jelačića od 12 do 14 sati udruga Životna linija organizira besplatno savjetovanje o depresiji

Za "plavi ponedjeljak" ili "najdepresivniji dan u godini", a to bi trebao biti svaki treći ponedjeljak u siječnju, dakle danas nema čvrstih znanstvenih osnova. Izračunato je to onako, odoka: kao siječanj je najdepresivniji mjesec, tmurno je vrijeme, istrošili smo se za blagdane pa nemamo ni love, pa je još i ponedjeljak... Ipak, u pop kulturi termin, a i poimanje najdepresivnijeg dana se malo pomalo uvriježilo. To je na pametan način, kao vod, iskoristila Udruga Životna linija da danas na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, u blizini sata, od 12 do 14 sati organizira stručno savjetovanje za građane o depresiji.

Dva suicida dnevno u Hrvatskoj

Naime, možemo se mi zezati s plavim ponedjeljkom, ali depresija je vrlo ozbiljna bolest i mnogo češća bolest nego što to mislimo: prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije gotovo 200.000 osoba u ovom trenutku u Hrvatskoj pati od depresije, a neke procjene kažu da bi ta brojka mogla biti i više nego dvostruko veća. Najstrašnija posljedica depresije je suicid - poražavajuće su statistike prema kojima se u Hrvatskoj svakog dana u prosjeku ubije otprilike dvoje ljudi, što na godišnjoj razini iznosi oko 700 osoba (izvor: Državni zavod za statistiku). Primjetiš li tako simptome depresije kod sebe ili nekog sebi bliskog svakako bi trebalo zatražiti pomoć. Jer osoba se iz depresije iznimno rijetko ili nikako ne može izvući sama, a stanje se s vremenom pogoršava. Na žalost, stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti pa tako i depresiju, dovode do odgađanja u traženje pomoći.

Profimedia / @salmahayek Instagram

Simptomi depresije

Depresiju karakteriziraju poremećaji raspoloženja kao što su dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol. Osoba može patiti od manjka energije, promjene apetita, nesanice ili prevelike potrebe za snom, povećane tjeskobe, zabrinutosti, smanjene koncentracije, neodlučnosti, nemira, osjećaja bezvrijednosti, krivnje ili beznađa, misli o samoozljeđivanju ili suicidu. Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti za rad. Smatra se da je depresija drugi najozbiljniji problem javnog zdravstva u Republici Hrvatskoj.

Žene su više pogođene

Depresija je bolest koja pogađa ljude svih dobnih skupina, svih društvenih slojeva i svih zemalja svijeta, te nije znak slabosti. Istraživanja koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuju da se broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava: 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna. Prema njihovim podacima depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan.

Možda vas zanima Uz ovaj trik više nećeš biti blijeda u zimskim mjesecima Beauty

Depresija u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci

Prema podacima o bolestima i kroničnim stanjima prikupljenima putem izjave u Europskoj zdravstvenoj anketi 2014.-2015. godine, 5,1 % muškaraca i 6,2 % žena u Hrvatskoj navodi da je u posljednjih 12 mjeseci imalo depresiju. Prema odgovorima na skali izraženosti depresivnih simptoma iz istog istraživanja, 10,3 % stanovnika Republike Hrvatske ima blage do umjerene depresivne simptome, dok 1,2 % stanovnika ima umjereno teške do teške depresivne simptome.