- Nije nam se jednom dogodilo da tik pred spavanje osjećamo glad koju odmah moramo utažiti, a nakon koje nerijetko slijedi i grižnja savijesti koja dolazi prije ili kasnije
- Naime, kasni obroci ponekad su sasvim normalna stvar, ali ako nam postanu navika, značajno mogu utjecati ne samo na to kako izgledamo, već i kako se osjećamo
- Evo kakav učinak na nas ima jedenje kasno navečer
- Pročitaj također: Ovih 5 napitaka odlična su alternativa kavi i smoothieju za doručak. Ukusni su i jako zdravi
Kasni obroci dio su svakodnevice za mnoge od nas, osobito nakon dugog i užurbanog dana. Povremeno jedenje prije spavanja samo po sebi ne mora biti problem, ali ako ti večernje "grickanje" postane svakodnevna navika, s vremenom može utjecati na probavu, san i prehrambene navike. Pritom nije uvijek problem samo u tome što jedeš kasno, već i u razlozima zbog kojih posežeš za hranom u večernjim satima jer glad nakon dana u kojem nisi dovoljno jela ima sasvim drugačiju pozadinu od jedenja iz dosade ili navike. Evo što se može događati u tijelu kada svakodnevno jedeš kasno navečer.
Zašto jedeš kasno navečer
Što se točno smatra kasnim obrokom ovisi o tvom rasporedu. Naime, općenito se kao idealno vrijeme za večeru često navodi razdoblje između 17 i 19 sati, odnosno barem tri sata prije odlaska na spavanje. Kasnim se obrokom zato može smatrati svaki obrok koji pojedeš dovoljno blizu odlasku u krevet da tijelu ne ostaviš dovoljno vremena za probavu.
Pritom je važno razmisliti o tome zašto jedeš kasno i kako se nakon toga osjećaš. Upravo ti odgovori mogu pomoći da prepoznaš navike koje se ponavljaju i po potrebi ih promijeniš.
Foto: Unsplash / Gabriel Cox
Jedan od čestih razloga za večernju glad je jednostavno premalen unos hrane tijekom dana. Ako preskačeš doručak, jutro provodiš uz kavu, ručaš na brzinu za radnim stolom i tek navečer sjedneš na pravi obrok, sasvim je moguće da će tijelo tada tražiti više hrane. Čak i ako je večera uravnotežena, organizam može pokušavati nadoknaditi energiju i hranjive tvari koje tijekom dana nije dobio dovoljno. Zato večernji osjećaj gladi nije nužno znak manjka samokontrole, već može biti prirodna reakcija tijela na nedovoljan unos hrane ranije tijekom dana.
Kasno jedenje često je povezano i s navikama te emocijama. Tijekom dana si možda zauzeta i ne razmišljaš toliko o hrani, dok se navečer napokon opustiš. Tada dosada, stres, osjećaj usamljenosti ili jednostavno navika grickanja dok gledaš televiziju mogu potaknuti želju za hranom čak i kada nisi uopće gladna.
Što se događa kada jedeš kasno navečer svaki dan
Ako ti se kasni obroci događaju često, mogu imati nekoliko neželjenih posljedica. Evo na što posebno treba obratiti pažnju.
Probava može biti otežana
Kasno jedenje može izazvati neugodne probavne simptome, osobito ako se često ponavlja. Pred kraj dana metaboličke i probavne funkcije prirodno se usporavaju, dijelom zbog cirkadijalnog ritma, odnosno unutarnjeg biološkog sata koji regulira brojne procese u tijelu.
Zbog toga se usporava i pokretljivost probavnog sustava, što može povećati vjerojatnost nadutosti, refluksa kiseline, grčeva i promjena u pražnjenju crijeva nakon vrlo kasnog obroka. Problem može biti izraženiji ako je riječ o velikoj večeri koju probavni sustav mora probaviti neposredno prije spavanja. Ako ubrzo nakon jela legneš, povećava se i mogućnost žgaravice i refluksa jer je želučanoj kiselini tada lakše vratiti se prema jednjaku. Ostajanje u uspravnom položaju nakon jela može pomoći jer gravitacija olakšava prolazak hrane kroz probavni sustav.
Foto: Unsplash / Stephanie Berbec
Možda ćeš češće posezati za manje kvalitetnom hranom
Postoji uvriježeno mišljenje da kasno jedenje samo po sebi usporava metabolizam, no vrijeme obroka nije nužno glavni problem. Puno je važnije ono što se krije iza navike kasnog jedenja. Ako tijekom dana ne jedeš dovoljno, navečer možeš biti sklonija prejedanju. Ako pak posežeš za hranom zbog stresa, dosade ili navike, veća je mogućnost da ćeš birati kalorične i manje hranjive grickalice umjesto uravnoteženog obroka.
Takvi obrasci s vremenom mogu dovesti do unosa više kalorija nego što je tijelu potrebno, kao i do češćeg biranja nutritivno siromašne hrane. To može pridonijeti povećanju tjelesne mase i povećati rizik od određenih kroničnih zdravstvenih problema. Drugim riječima, često nije problem samo u satu u kojem jedeš, već u navikama koje se uz kasno jedenje mogu razviti.
Kvaliteta sna se može pogoršati
Vrlo kasan obrok može utjecati i na kvalitetu sna jer nakon jela razina šećera u krvi raste, a probavni sustav nastavlja aktivno raditi, što kod nekih ljudi može otežati opuštanje i uspavljivanje. Tijelu također nije idealno istodobno probavljati velik obrok i pripremati se za spavanje. Ako uz kasno jelo dobiješ i simptome poput žgaravice, refluksa ili nadutosti, ležanje može ih dodatno pogoršati i tako poremetiti san.
Ako se takav obrazac ponavlja iz noći u noć, nedovoljno kvalitetan odmor može se odraziti na raspoloženje, kognitivne funkcije i opće fizičko zdravlje.
Što napraviti ako si gladna prije spavanja
Iako se kasno jedenje općenito ne preporučuje kao svakodnevna navika, ponekad je sasvim normalno osjetiti glad prije odlaska u krevet. Možda si imala posebno naporan dan, bila fizički aktivnija nego inače ili ti se povećao apetit zbog predmenstrualnih simptoma. Ako si zaista gladna, nema potrebe ignorirati taj osjećaj.
U takvoj situaciji bolje je pojesti nešto lagano i lako probavljivo nego otići u krevet izrazito gladna. Umjesto velikog obroka, možeš odabrati manju, uravnoteženu užinu koja će te zasititi bez osjećaja težine u želucu.
Dobar izbor može biti kombinacija proteina i složenih ugljikohidrata, primjerice grčki jogurt s voćem, sir s krekerima od cjelovitih žitarica ili maslac od kikirikija na tostu od cjelovitih žitarica. Takve kombinacije mogu pružiti osjećaj sitosti, a pritom nisu pretjerano teške neposredno prije spavanja.
S druge strane, kasno navečer bolje je izbjegavati velike količine procesiranih grickalica, zaslađenih napitaka i proizvoda od rafiniranog brašna poput peciva jer hrana bogata šećerom i mastima može dodatno opteretiti probavu i negativno utjecati na san.
Ako primijetiš da gotovo svakodnevno jedeš kasno navečer, a pritom nisi fizički gladna, vrijedi obratiti pažnju na svoje prehrambene navike tijekom cijelog dana. Promjene u rasporedu obroka i izboru hrane mogu pomoći da večernja glad bude rjeđa, a ako nisi sigurna što bi najbolje odgovaralo tvom načinu života, individualni savjet nutricionista može biti koristan.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.