- Mnogi ljudi smatraju da nemaju dovoljno vremena za sebe
- Ali, koliko nam je zapravo slobodnog vremena potrebno kako bismo bili sretni?
- Psiholozi su istražili ovo pitanje u nedavno provedenom istraživanju
Za većinu ljudi vrijeme je jedno od dragocjenijih stvari u životu. Na kraju krajeva, vrijeme koje imamo je ograničeno te kad istekne, ne možemo ništa učiniti da ga nadopunimo. Koliko god sam koncept vremena bio apstraktan i kompliciran, ono što intuitivno povezujemo s time je jednako konkretno i jednostavno: prilike, trenuci, iskustva, smijeh, suze, radost, bol, sreća, znanje. Naše vrijeme je naš život. Zato je mnogima jako bolno kad osjete da imaju premalo svog vremena ili premalo mogućnosti da slobodno raspolažu s njime i sami ga oblikuju.
Možda se moglo pretpostaviti da ćemo, zahvaljujući tehničkom napretku, dobiti više slobodnog vremena. Kada strojevi i programi rade naš posao imamo više vremena za učenje jezika, promatranje ptica i upoznavanje prijatelja. Doduše, nije to baš tako lako. U svakom slučaju, kako bismo imali tri dana vikenda ili kako bismo se mogli naspavati tijekom tjedna, većina zaposlenika morala bi raditi skraćeno radno vrijeme i preživljavati s manje novca. U mnogim industrijama tehnički napredak prvenstveno znači da moramo sve više stvarati i obavljati više različitih zadataka u svom radnom vremenu. Ali, bi li nam više slobodnog vremena bilo od koristi? Bi li doista bili sretniji da imamo više slobodnih sati? Američki znanstvenicu su pokušali odgovoriti na ova pitanja, na koja bismo vjerojatno svi sami sebi mogli intuitivno odgovoriti vrlo lako, koristeći podatke.
Koliko nam je slobodnog vremena potrebno kako bismo bili sretni?
Na temelju informacija dobivenih od više od 35.000 ljudi, znanstvenici su s jedne strane ispitali mogu li vidjeti značajnu povezanost između količine slobodnog vremena i zadovoljstva životom kod ispitanika.
Također su pogledali je li važno kako provode svoje slobodno vrijeme. Za istraživanje se slobodno vrijeme općenito smatralo kao vrijeme koje je ispunjeno aktivnostima poput nerada, gledanja televizije, igranja igrica, sporta, seksa, kulture (posjeti muzejima, kazalištu) ili s obitelji i prijateljima. Vrijeme koje nije dio slobodnog vremena koje se troši na posao, kućanske poslove, čuvanje djece, posjete liječniku i slično. Znanstvenici su na temelju svojih analiza došli do sljedećih rezultata.
Premalo slobodnog vremena, odnosno manje od dva sata dnevno u prosjeku, očito dovodi do toga da se većina ljudi osjeća pod stresom i nezadovoljno. Iz perspektive pogođenih, više slobodnog vremena bi im pomoglo i učinilo ih sretnijima.
Previše slobodnog vremena, odnosno više od pet sati dnevno u prosjeku, također može dovesti do toga da se ljudi osjećaju nezadovoljno. Međutim, u ovom slučaju važno je kako osoba provodi to vrijeme. Čini se da svatko tko provede pet sati ili više s drugim ljudima (i komunicira s njima) ili koristi vrijeme za aktivnosti koje se čine konstruktivnim, produktivnim, smislenim ili vrijednim, ne čini se nezadovoljnim. Međutim, ako puno vremena provodiš sama te uz aktivnosti koje uglavnom prolaze kroz sate (na primjer, gledanje televizije ili listanje Instagrama), očito ćeš se osjećati nezadovoljno s previše slobodnog vremena.
Što nam to sada govori?
Nije veliko iznenađenje da je za naše zadovoljstvo u životu važno kako provodimo vrijeme. Kada radimo stvari koje nas ispunjavaju ili kada smo s ljudima koji nas inspiriraju i koje volimo, ne možemo imati dovoljno slobodnog vremena. Ako moramo posvetiti dio svog vremena aktivnostima koje su obavezne (kao što je naš posao) kako bismo i dalje bili sretni, očito nam je potrebna barem određena količina vremena za nadoknadu s kojom možemo slobodno raspolagati.
Osjećaš li često da su drugi sretniji od tebe? Možda je razlog u ovome
Međutim, ako svaki dan osam ili više sati radimo posao koji nas opterećuje, iscrpljuje ili nam se gadi, vjerojatno ćemo teško aktivno organizirati ostatak vremena koji ne trošimo na spavanje, jelo, kućanske poslove, mobilnost ili posjete liječniku, jer jednostavno nemamo više energije za to. Je li to dobro za nas, upitno je.
Možda će nam neke inovacije i ideje ubuduće dati više slobodnog vremena. Ali, dok se to ne dogodi, ne preostaje nam ništa drugo nego biti oprezni s onim što imamo na raspolaganju.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.