Life&style 10. studenoga 2019.

Koliko često čitaš knjige? Evo zašto je svakodnevno čitanje jako dobro za tvoj mozak...

Shutterstock/Instagram.
  • Kad je u pitanju tvoj mozak, znanstvenici su otkrili da nema bolje superhrane od knjige!
  • Evo jednostavnog pitanja - odgovori iskreno, jer bi tvoj odgovor mogao povećati količinu zadovoljstva u svakodnevnom životu, odgoditi demenciju, pa čak i pomoći ti da živiš duže 
  • Koliko sati si provela čitajući knjige prošli tjedan?

Ovo pitanje javljalo se u tisućama američkih domova svake druge godine od 1992. u sklopu istraživanja o zdravlju i mirovini Sveučilišta u Michiganu (HRS). Manja stavka u golemom istraživanju – u kojem je sudjelovalo 20.000 umirovljenika - odavno je zanemarena u analizi zdravlja mozga starijih ljudi. Međutim, 2016. godine, kada su istraživači s Yale School of Public Health uronili u podatke HRS-a sakupljane 12 godina -  o navikama čitanja i zdravlju više od 3.600 muškaraca i žena starijih od 50 godina - pojavio se obrazac: ljudi koji čitaju knjige - fiktivna ili nefiktivna djela, pjesništvo ili proza - samo 30 minuta dnevno tijekom nekoliko godina, živjelo je u prosjeku dvije godine duže od ljudi koji uopće nisu čitali. Ali, čitatelji knjiga koji su svaki tjedan proveli više od tri sata čitajući knjige, imali su 23 posto manju vjerojatnost da će umrijeti između 2001. i 2012. od svojih vršnjaka koji čitaju samo novine ili časopise. 

via GIPHY

Možda si već upoznata s nedavnim spoznajama koje sugeriraju da djeca mlađa od šest mjeseci koja čitaju knjige s roditeljima nekoliko puta tjedno pokazuju jače znanje pismenosti četiri godine kasnije, postižu bolji rezultat na testovima inteligencije i pronalaze bolji posao od onih koji ne čitaju. Ali, nedavna istraživanja tvrde da je čitanje možda jednako važno i u odrasloj dobi. Kad se vježba kroz cijeli život, vještine čitanja i usvajanja jezika mogu podržati zdravo funkcioniranje mozga na razne načine. Jednostavno rečeno: snaga riječi povećava snagu mozga.

Možda vas zanima... Pitali smo domaće zvijezde koji im je omiljeni lik iz knjige? Evo što su nam odgovorili... Rubrika Life&style Life&style

Kako bi shvatila zašto i što svaka od nas može učiniti kako bismo izvukle maksimum iz naših riječi, započni s postavljanjem istog pitanja koje je radio i tim iz Yalea: „Što je to posebno s čitanjem knjiga što povećava našu moć mozga dok čitanje novina i časopisa to ne čini?“ Za jedno, tvrde istraživači, poglavlja knjiga potiču "duboko čitanje". Za razliku od, recimo, preskakanja stranica dnevnih vijesti, čitanje knjige (bilo kojeg žanra) prisiljava tvoj mozak na kritičko razmišljanje i povezivanje jednog poglavlja s drugim te s vanjskim svijetom. Kad uspostaviš vezu, to čini i tvoj mozak, doslovno kujući nove putove između područja u sva četiri režnja i na obje polutke. S vremenom ove neuronske mreže mogu promicati brže razmišljanje i mogu pružiti veću obranu od najgorih učinaka kognitivnog propadanja. 

via GIPHY

Drugo, još jedna od prednosti čitanja knjiga, osobito beletristike, jest ta što se pokazalo da povećava empatiju i emocionalnu inteligenciju. Jedno istraživanje iz 2013. pokazalo je da su sudionici koji su pročitali samo prvi dio ili poglavlje priče pokazali vidljivo povećanje empatije tjedan dana kasnije, dok su čitatelji vijesti pokazali smanjenje. Ova otkrića mogu zvučati trivijalno, ali nisu; razvijanje socijalnih alata kao što su empatija i emocionalna inteligencija može dovesti do snažnije (i pozitivnije) ljudske interakcije, što zauzvrat može sniziti razinu stresa -  za što je dokazano da ti pomaže da živiš dulje i zdravije. 

To ne znači da časopisi, novine i internetski članci nisu korisni! Čitanje bilo čega što ti ispunjava um i izlaže te novim riječima, izrazima i činjenicama, očito donosi mentalnu korist. Novo istraživanje pokazuje da veliki vokabular može dovesti do otpornijeg uma – te punijeg gorivom onoga što znanstvenici nazivaju kognitivna rezerva. Jedan od načina razmišljanja o toj rezervi jest sposobnost tvog mozga da se prilagodi šteti. Baš kao što će se tvoje krvne stanice zgrušati kako bi zaliječile posjekotinu na tvom koljenu, tako kognitivna rezerva pomaže stanicama mozga da pronađu nove mentalne putove oko područja oštećenih moždanim udarom, demencijom i drugim oblicima propadanja. To bi moglo objasniti zašto nakon smrti za mnoge naizgled zdrave starije osobe ispada da imaju znakove uznapredovale Alzheimerove bolesti u mozgu, premda je za to u životu bilo malo znakova. Znanstvenici sumnjaju da je to njihova kognitivna rezerva koja nekim starijim osobama može jednostavno nadoknaditi skrivena oštećenja mozga.

via GIPHY

Pa kako nastaje kognitivna rezerva? To su dobre vijesti za ljubitelje čitanja i riječi. Rječnik je primjereno otporan na starenje, a bogatstvo, prema istraživačima španjolskog Sveučilišta u Santiago de Composteli, može značajno odgoditi očitovanje mentalnog pada. Kad je znanstveni tim analizirao rezultate ispitivanja vokabulara više od 300 volontera u dobi od 50 i više godina, otkrili su da su sudionici s najnižim rezultatima između tri i četiri puta više izloženi riziku kognitivnog propadanja od sudionika s najvišim rezultatima.

Možda vas zanima... Self help knjige koje stvarno pomažu Rubrika Stars Stars

Učenje stranih riječi također nudi važne kognitivne hranjive tvari. U stvari, istraživanje pokazuje da je učenje nečeg novog, na primjer, kako svirati instrument ili govoriti drugi jezik, jedna od najboljih stvari koje možeš napraviti za svoj mozak u bilo kojoj dobi. Sjećaš se one snažne mreže moždanih veza koju dobivamo čitanjem? Uspješno učenje drugog jezika tu mrežu još više povećava. Kao rezultat toga, pokazalo se da su poligloti jači u multitaskingu, superiorniji u pamćenju i bolji u fokusiranju na važne informacije od jednojezičnih govornika. 

via GIPHY

Jedno neurološko istraživanje iz 2013. otkrilo je da su pacijenti koji su govorili dva ili više jezika u prosjeku 4,5 godine kasnije razvili demenciju nego jednojezični. I dok će mozak koji uči drugi jezik ranije u životu vjerojatno vidjeti više kognitivnih prednosti nego učenik koji uči kasnije u životu, nikad nije kasno za otvaranje rječnika fraza. Ne moraš postati tečan govornik. "Samo postojanje osnova tih jezičnih veza može odgoditi demenciju", rekao je dr. Thomas Bak sa Sveučilišta u Edinburghu. 

Naravno, učenje novog jezika nije nešto što se može napraviti na brzinu. Srećom, učenje već jedne lekcije može pružiti trenutačno zadovoljstvo. Znanstvenici iz Njemačke i Španjolske zamolili su 36 sudionika da pročitaju dvije rečenice koje sadrže istu stranu riječ: "Svake nedjelje je baka išla na jedin" i "Čovjek je pokopan na jedin." Kod onih koji su točno pogodili da jedin znači groblje, pokazale su se reakcije u istim dijelovima mozga koji osjećaju zadovoljstvo, a koje bi očekivala od hrane, seksa, kockanja i drugih zadovoljavajućih podražaja.

Komentari 0