Jeste li čuli za 'bolest odmora'? Evo zašto se javlja

• Rastu temperature, a s njima i naše želje i potrebe za godišnjim odmorom 
• No, ukoliko uskoro planiraš na zasluženi odmor, napuniti baterije i pripremiti se za nove radne izazove, predlažemo ti da usvojiš naše savjete i izbjegneš takozvanu 'bolest odmora'
• Ako ne želiš da ti se dogodi ono što se događa većini ljudi koji su pod velikim stresom i žive brzo, obrati pozornost na neke navike već sada

Sigurno ti se nije dogodilo samo jednom da si napokon uključila auto-responder na mailu, lijepo pozdravila kolege uz 'vidimo se za dva tjedna!' i s veseljem krenula/otrčala na zasluženi godišnji odmor. Možda s prijateljicom ili dečkom, možda na dugo željeni road trip s obitelji, negdje u drugu zemlju? Ili na neki daleki otok, jer je to ono što tvom umornom tijelu napokon treba… I onda se drugi dan razboljela (naravno). Je li to dokaz djelovanja Murphyjevog zakona – što nam je broj jedan opravdanje, ili je u pitanju nešto puno jednostavnije, kao što je ideja da si ipak previše pod stresom i da tvoj imunitet nije baš tako jak kako si mislila? Nema tu nikakvog Murphyja, odgovor je ovaj posljednji. 

Što se događa? 

Nizozemski psiholog Ad Vingerhoets nazvao je ovaj fenomen 'bolest odmora' te odradio istraživanje u kojem je dokazao da sam prelazak s posla na slobodno vrijeme kod ljudi može izazvati  nekakve vrste tegoba poput crijevne viroze, prehlade, glavobolje… svakome ponaosob. Zašto?

Pa ustvari je vrlo jednostavno - kada radimo bez kvalitetnog odmora mjesecima, uz to možda još i vodimo kućanstvo kada dođemo s posla i uglavnom stavljamo tuđe potrebe ispred svojih jer smo navikle; tijelo nam radi pod nevjerojatnim intenzitetom. To vrijedi i za ljude koji puno rade, treniraju, vole izlaziti i ne stignu paziti na ono što jedu ili koliko se kvalitetno odmaraju.   
Adrenalin koji u takvim periodima proizvodi naše tijelo zadužen je za održavanje imuniteta jer je 'tijelo pod naponom i treba ostati zdravo'. Male količine adrenalina su dobre, isto kao i stresa. Zbog njih imamo elan, motiv i želju za ostvarivanjem ciljeva. No, naše tijelo to stanje voli kratkotrajno, a ne mjesecima ili godinama! I onda kada napokon otpustimo sve kočnice, opustimo se, naspavamo napokon u miru uz zvuk cvrčaka s obale… drugo jutro naše tijelo je slomljeno. Sve što smo ignorirali dok je trajao intenzivan period, sada izlazi na površinu, a tijelo reagira tamo gdje je u tom trenutku najslabije. Logično je, zar ne?  

Koje je rješenje ako je tvoj način života jednostavno jako… ubrzan/intenzivan? Evo 5 savjeta i navika za ubaciti u svoju svakodnevicu! 

1. Ubaci malo dodatnih koraka u svoju rutinu, prohodaj koji kilometar više i osjećaj se bolje - odmah!

Jesi čula već za modernu izreku – 'sjedenje je novo pušenje'? Priznaj si, koliko si danas sjedila i/ili ležala? Imaš li u nogama barem 7000 koraka? Hodanje je najprirodniji čovjekov mehanizam da ubaci mozak u mirniji način rada, ujednačuje ritam srca, ali i normalizira tlak i razine kolesterola, što je posljedično dobro za naš imunitet jer se ne mora brinuti više o tim problemima uslijed stresne situacije. Kada stres probije granice mirnoće i osjetimo lupanje srca i plići dah, vrijeme je za jednu energičnu šetnju po obližnjem parku s omiljenom glazbom u slušalicama. Probaj i osjeti kako stres izlazi iz tvog tijela! 

2. Nauči disati pravilno uz meditaciju, yogu ili vježbe svjesnog disanja – i smiri svoje tijelo u trenu!

Svim ovim aktivnostima jedna je zajednička crta, a to je svjesni dah, koji je preduvjet za dobro zdravlje. Većina nas nije ni svjesna koliko duge periode u danu prodišemo kroz plitki dah, odnosno bez uključivanja trbuha u tu aktivnost, a tu leži glavni problem nepravilnog disanja. Zato, kada osjetiš navalu stresa ili anksioznosti, prebaci svoju pažnju na smireno, dublje disanje, i prati dah kako ide po tvom tijelu par puta – u trenu ćeš osjetiti olakšanje. Zašto? Jer kada fokusiramo svoju pažnju na vlastiti dah, ne možemo paralelno još i misliti o problemima. Probaj, ne ide, je li tako? To je upravo i razlog zašto je svjesni dah prirodni alat našeg tijela da se smiri kada misaoni i ostali procesi u njemu postanu preintenzivni.  

3. Kreni u laganu promjenu prehrane i pomogni si dodacima prehrani – pomozi organizmu kvalitetom i promišljenim unosom! 

Ako želimo biti zdravi, moramo držati imunitet na nivou da se od 'uljeza' može obraniti. Moramo se pobrinuti da u organizam unosimo što raznovrsniju i što manje prerađenu hranu. Ono što je posebno dobro implementirati u jelovnik, svaki dan jesu dobre* bakterije. Njih ćemo pronaći u fermentiranim proizvodima kao što su kefir, jogurt, kiseli kupus, kisele masline ili češnjak…  Ali i u dodacima prehrani koji postaju sve kvalitetniji i konkretniji kada su u pitanju dobre* bakterije. 

Biorela® Total

Stvoriti naviku dnevnog unosa dodatka prehrani ne bi trebao biti problem, pogotovo kada se radi o samo jednoj kapsuli kao što je Biorela® Total, u kojoj se nalazi koncentrirani izvor vrhunskih sojeva dobrih* bakterija, s 15 premium sojeva u dozi od 7 milijardi dobrih* bakterija. Ovo je jedinstven proizvod na tržištu, a sadrži sojeve koji su otporni na sve uvjete u probavnom sustavu. Jedna kapsula na dan, za bolje funkcioniranje imuniteta - može!  

4. Self-care je skup malih radnji koje volimo, a koje tijelo pune sretnim hormonima i tako jačaju imunitet! 

Kad kažemo self-care, ne znači samo da moraš ići na masažu i lakirati nokte i ništa ne raditi. Iako je to dio brige o sebi, dapače, i preporučujemo maksimalno uživanje u tim radnjama. Uzimanje vremena u danu samo za sebe i svoje, što god, je dio brige o sebi. Slušanje muzike dok gledaš zalaz sunca i ne razgovaraš s nikim također je velika briga o sebi. Gledanje u jednu točku u svojoj sobi isto, ako je to ono što ti treba. Maženje s partnerom, igra s djecom, šetnja s ljubimcem, gledanje koncerta, vrtlarenje, slušanje nekog inspirativnog podcasta, kava s prijateljicom, smijanje iz trbuha, pisanje, crtanje, bojanje bojanke, plesanje na dvije, tri omiljene pjesme… popis radnji koje će rezultirati ispuštanjem sretnih hormona je dugačak i nije rezerviran samo za skupe hobije. A tvom tijelu će značiti jako puno takva navala sretnih hormona koji će prostrujiti kroz tvoje tijelo. 

5. Priroda – ubaci posjet nekakvom šumovitom predjelu barem jednom tjedno i pusti da priroda učini svoje

Sad si već sigurno čula za 'šumsku kupku', a za takvu vrstu kupanja potrebno je naći komad šumice s par krošnji iznad glava dok šećemo i osluškujemo ptičice. 
Stabla naime ispuštaju fitoncide (obrana od nametnika), a koji na ljude djeluju blagotvorno. Odnosno na naš dišni sustav i čitav imunitet. I to ne na neki beznačajni način – boravak u šumi i udisanje tog čistog zraka pozitivno će djelovati na rast NK stanica (natural killer cells), koje prve reagiraju kada u tijelu krene infekcija ili tumorsko oboljenje. 
Dok šećeš šumom, udiši mješavinu mirisa koju može stvoriti samo šuma, osluškuj zvukove u daljini i uživaj u osjećaju smirenosti koje te preplavljuje. Dovoljno će biti 30 minuta tjedno u početku, ali ne sumnjamo da ćeš se lako navući na mir i tiho utočište, koje pruža šuma. 

*nepatogene bakterije prirodno prisutne u probavnom sustavu