Od davnina su se odbrojavali dani do Božića. Bez obzira radi li se o adventskom kalendaru prepunom slatkiša ili adventskom vijencu s četiri svijeće, simboli Božića uvijek su pronalazili put do naših domova. Više o njima ispričali su nam prof. Josip Barlek, predsjednik Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica i Mirela Sušić, vlasnica cvjetnog ateliera Mirela.
Slamnati, drveni, jednokratni ili oni koji se nasljeđuju kroz obitelj – božićni simboli čine važan dio naše tradicije. Iako pojedine dekoracije nisu izvorno porijeklom hrvatske, danas je teško zamisliti Božić bez njih.
Prof. Josip Barlek, predsjednik Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica, objasnio je kako pripreme za Božić sežu duboko u tradiciju:
"Advent ili Došašće u hrvatskoj tradicijskoj kulturi doba je duhovne i svjetovne priprave za Božić, koju kroz četiri predbožićna tjedna karakteriziraju oduvijek post i molitva. No, to je od davnina živo i slikovito vrijeme okupljanja i druženja u dugim prosinačkim večerima. Doba je to i prvih dobožićnih svetaca: sv. Barbare, sv. Nikole i sv. Lucije. Uz sve to idu i brojni običaji i vjerovanja, koji su od davnine obilježavali ovo posebno doba godine, prepuno stare simbolike i znakovlja božićnog iščekivanja."
Čarolija adventskog vijenca
Čest znak iščekivanja je svakako adventski vijenac. Osmislio ga je mladi evangelički svećenik Johann Hinrich Wichern, koji je zbog djece u sirotištu u kojem je radio napravio drveni vijenac s 20 crvenih i 4 bijele svijeće koje simboliziraju dane do Božića. Nakon Prvog svjetskog rata, vijenac postaje dijelom katoličke tradicije, a izgled mu se kroz stoljeća mijenjao tako da su danas ostale samo četiri svijeće, za četiri nedjelje.
Klasični adventski vijenac je okruglog oblika s četiri pravilno raspoređene svijeće iste veličine, no danas se nerijetko stavljaju četiri svijeće različite veličine koje kroz četiri tjedna dosegnu istu razinu. Nerijetko se vide i aranžmani s linearno poredanim svijećama ili pak nekog zanimljivog oblika.
"Ove godine najpopularniji su adventski vijenci koji sadrže elemente prirode. To mogu biti grančice, sušeno voće, plodovi, orasi, lišće – sve ono što se nalazi oko nas", otkriva nam Mirela Sušić, vlasnica cvjetnog ateljea Mirela i dodaje kako su boje koje su najpopularnije bijela, bijela u kombinaciji sa srebrnom te kombinacija crvenog i kariranog koja ostavlja topliji dojam.
"Prednost uvijek dajem jednosezonskim vijencima, a ne vijencima koji traju više sezona. Oni omogućuju da ga u potpunosti prilagodite svom božićnom dekoru. Iako se čini da je ova varijanta skuplja, ali adventski vijenac uistinu možete izraditi sami posebno jer su ove sezone popularni prirodni detalji. Mali savjet je da ako sami radite vijenac, odaberete neki detalj ili dekoraciju s bora i pokušate je ukomponirati u vijenac", kaže Mirela.
Veličina vašeg adventskog vijenca prije svega ovisi o veličini stola na kojem se nalazi. Pazite da veličina stola, svijeća i vijenca bude proporcionalna kako bi sve izgledalo skladno. Što se ukrasa tiče, za Božić je sve dozvoljeno, pa tako i vijenci u potpunosti izrađeni od kuglica ili pak svijećnjaci s četiri svijeće. Takve jednostavne kreacije se savršeno nadopunjuju s manjim prostorima koje neće zagušiti ili s minimalistički uređenim stanom. Pri odabiru vijenca uzmite u obzir i ostale dekoracije: ako je bor ukrašen tradicionalnim slamnatim ukrasima, vijenac neka bude s kriškama naranče, štapićima cimeta i kariranom vrpcom, dok raskošne kugle vijencu nameću dozu glamura.
Duga povijest jaslica
"Jedan od prepoznatljivih simbola Božića svakako su i božićne jaslice ili betlehemi, kako su te male ili velike inscenacije rođenja sina Božjega nazivali upravo ovdje, na sjeverozapadu Hrvatske. Uz mnoge katoličke zemlje i Hrvatska sudjeluje u bogatoj tradiciji jasličkog stvaralaštva. Ono se nikada nije prekidalo, već se nadopunjavalo, osuvremenjivalo i razvijalo i u politički nepovoljnim vremenima, kada se u doba komunističke ideologije o jaslicama nije mnogo ni pisalo, a kamoli proučavalo. No, i tada su one postojale, radile se i gradile - od malih obiteljskih, sve do velikih crkvenih", otkrio nam je prof. Barlek.
Prve jaslice je napravio sv. Franjo Asiški i to sa živim ljudima i životinjama. Iako je i danas čest običaj da se postave žive jaslice, mnogo su češće one od kamena, drveta, stakla, keramike ili čak plastike. Većina ljudi će se složiti kako je uz Mariju, Josipa i Isusa te pokoju kulisu potrebno dodati i pastire, ovce, anđela, pa čak i tri kralja. Veličinu i tip jaslica birajte prema svojim afinitetima, ali i ostalim dekoracijama te uređenju prostorije u kojoj se nalazi bor.
Tradicionalne drvene jaslice najljepše će se uklopiti u klasično uređene prostore. Drvene jaslice prevučene slamom i raskošnije, gotovo barokne figurice bit će savršen ukras u prostoru punom antikviteta. Moderni prostori ipak trpe mnogo manje blagdanskog kiča, pa u tom slučaju birajte delikatne jaslice od stakla, metala ili pak kamena, modernog i minimalističkog dizajna.
Pošto trendovi uređenja interijera nameću prozračnost možete odustati od uobičajenih jaslica i postaviti samo figurice. Štalica zauzima mnogo više mjesta od nekoliko strateški postavljenih figurica, pa je takvo poimanje jaslica sve popularnije.
Više slika pogledajte u galeriji...
Sve ostale savjete o tome kako dočekati Božić sa stilom, provjerite ovdje.
Kako napraviti snježnu kuglu saznajte na Klokanici.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.