- Radni modeli koje danas poznajemo oblikovani su prije više od jednog stoljeća, no s promjenama u tehnologiji i tržištu rada sve se češće postavlja pitanje treba li ih ponovno reformirati
- Generacija Z, koja preferira fleksibilnost i ravnotežu između posla i privatnog života, pokrenula je trend mikro-mirovina – produženih pauza tijekom karijere radi odmora, putovanja ili osobnog razvoja, čime redefinira pojam tradicionalnog umirovljenja
- Iako mikro-mirovine donose brojne prednosti poput boljeg mentalnog zdravlja i veće motivacije, ostaje pitanje koliko su dugoročno održive te hoće li ih poslodavci i društvo prihvatiti kao novi standard rada
Način na koji radimo stariji je od stoljeća. Osmosatno radno vrijeme i petodnevni radni tjedan prvi je još 1906. uveo Robert Bosch, a u Europi su 1919. isti princip usvojile Danska, Francuska i Jugoslavija, sve redom kao odgovor na rastuće nezadovoljstvo radnika zbog sve teže podnošljivog tempa koji je nerijetko podrazumijevao radno vrijeme koje je variralo između 10 i 16 sati. Imajući u vidu koliko su se svijet i tržište rada u posljednjih sto godina promijenili, sve je više onih koji se pitaju je li vrijeme da se zakoni o radu ponovno reformiraju.
Naime, generacije koje su u radnom vremenu kakvo poznajemo i danas, barem na papiru, vidjele spas, već odavno nisu radno aktivne, a generacije koje su ih naslijedile sve češće rade po nekim novim, nerijetko nepisanim pravilima. Ne samo da je sve više onih koji češće no rjeđe rade i puno više od svega 8 sati dnevno, već je i količina posla koju danas obavljamo puno veća no što je bila prije. Baš zato posao nerijetko nosimo doma, slobodnog vremena u praksi imamo puno manje nego u teoriji, a samo radno vrijeme, zahvaljujući neprestanoj dostupnosti koja je stigla s napretkom tehnologije, kao pojam nije nikada bilo fleksibilnije.
Foto: Unsplash/Effydesk
Je li stiglo vrijeme da umjesto 8 ili više, krenemo raditi 6 sati dnevno, i da se radni tjedan skrati na 4 dana umjesto postojećih 5? Bi li ovakav model bio prijeko potreban spas od sve prisutnijeg burnouta - fenomena koji je prvi put primijećen i definiran još sredinom 70-ih, a kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija tek 2019. registrirala i odobrila kao novu bolest koja se sve češće javlja kod ljudi u suvremenom vremenu, a posebice u užurbanim i stresnim radnim okruženjima? Odgovor na oba pitanja je vjerojatno 'da', no dok starije generacije, među kojima su i milenijalci, u pravilu rade i šute, naučeni da je bolje ne talasati, generacija Z odbija igrati po njihovim pravilima.
Moda
Generacija Z prva je radno aktivna generacija odrasla uz internet, društvene mreže i pametne telefone, velika većina ih sanja o tome da su sami svoji šefovi, zbog čega su skloniji freelancingu, pokretanju vlastitih biznisa i monetizaciji svojih vještina putem interneta i društvenih mreža, a od stroge hijerarhije i formalnosti puno više cijene ravnopravnost, transparentnu komunikaciju i pristupačne poslodavce. Navikli na brz protok informacija, pripadnici generacije Z očekuju i brži profesionalni rast pa ako im posao ne nudi prilike za razvoj i učenje, u pravilu će brzo potražiti nešto drugo, a još jedna stvar koja ih značajno razlikuje od prethodnih generacija je i to što ne žele živjeti da bi radili, već žele raditi da bi živjeli pa više no ikoja generacija prije njih cijene fleksibilne radne sate, rad na daljinu i mogućnost uzimanja pauza.
Upravo u konktekstu potonjeg pokrenuli su novi trend - mikro-mirovine, koje donose potpuno novu perspektivu na ravnotežu između posla i privatnog života. Dok su prethodne generacije radile desetljećima u iščekivanju umirovljenja u starijoj dobi, neki novi klinci redefiniraju koncept odmora i karijernog puta odlazeći u mikro-mirovinu, odnosno uzimajući dulje pauze od posla tijekom karijere kako bi iskoristili mladost, očuvali mentalno zdravlje i ispunili svoje vlastite snove, a što je trend koji uzima sve više maha zahvaljujući društvenim mrežama na kojima mnogi dijele svoja iskustva i potiču druge na isto.
Foto: Unsplash/Shamia Casiano
Mikro-mirovine se temelje na ideji da ne bismo trebali čekati do tradicionalne dobi za umirovljenje kako bismo uživali u slobodnom vremenu, već se umjesto toga zagovaraju povremene pauze od nekoliko tjedana do godinu dana tijekom kojih bismo se posvetili putovanjima, osobnim projektima ili jednostavno odmoru. Ovakav pristup potiče da se mladost i energija iskoriste dok smo još u punoj snazi, umjesto da svo svoje slobodno vrijeme ostavljamo za kasne godine.
Inače, ideja mikro-mirovine nije nova - prvi je put opisana u knjizi 'Četverosatni radni tjedan' Tima Ferrisa iz 2007. godine, no tek posljednjih godina postaje sve popularnija među mladima koji traže sve veću fleksibilnost i veću kontrolu nad svojim vremenom, a društvene mreže, predvođene TikTokom, igraju ključnu ulogu u širenju ovog koncepta.
Kako si priuštiti mikro-mirovinu?
Jedno od prvih i najvažnijih pitanja koje se postavlja je kako si mladi mogu priuštiti uzimanje produženih pauza od posla, a odgovor leži u planiranju, štednji i promjeni prioriteta. Većina onih koji se odvaže na mikro-mirovinu unaprijed štedi kako bi mogli pokriti troškove života tijekom pauze, a mnogi se oslanjaju i na freelance poslove te rad na daljinu kako bi i dalje ostvarivali prihod dok su izvan tipičnog korporativnog svijeta.
Osim toga, nerijetko ističu da su spremni smanjiti životne troškove te promijeniti odnosno prilagoditi stil života kako bi si omogućili ovu slobodu pa neki tako na primjer sele u jeftinije gradove, smanjuju nepotrebne izdatke te ulažu u iskustva umjesto u materijalne stvari. Mikro-mirovine, kažu, nisu nužno rezervirane samo za bogate jer uz dobru financijsku organizaciju i fleksibilnost sve više mladih pronalazi načine kako si priuštiti ovakav način života.
Koje su prednosti i izazovi mikro-mirovina?
Zagovornici mikro-mirovina tvrde da one donose brojne prednosti, uključujući bolje mentalno zdravlje, veću kreativnost i dublje zadovoljstvo životom. Umjesto da rade bez prestanka i osjećaju se iscrpljeno sve do kraja karijere, mladi koji uzimaju pauze osjećaju se odmornije, motiviranije i spremnije za nove profesionalne izazove. Osim toga, ovakav pristup omogućuje im da istraže nove interese, steknu dodatne vještine i ostvare iskustva koja bi im mogla pomoći u daljnjoj karijeri.
Foto: Unsplash+
No, nisu svi uvjereni da su mikro-mirovine dugoročno održive. Kritičari tvrde da uzimanje dužih pauza može otežati napredovanje u karijeri, osobito u sektorima gdje je kontinuitet rada ključan, a postoji i zabrinutost oko financijske sigurnosti. Naime, mnogi mladi već sada imaju problema s planiranjem mirovine, a učestalo uzimanje stanki može dodatno otežati financijsku stabilnost u kasnijim godinama.
Kako poslodavci reagiraju na ovaj trend?
Jedno od ključnih pitanja je i kako poslodavci gledaju na mikro-mirovine te kolika je vjerojatnost da će ih prihvatiti kao novi standard u radnoj kulturi. Prema svjedočanstvima TikTokera koji su već isprobali ovaj način života, mnogi poslodavci ne vide problem u duljim pauzama, a osobito u industrijama gdje su fleksibilni radni uvjeti već prisutni, dok u tradicionalni(ji)m sektorima i dalje postoji otpor prema ovakvim promjenama.
Unatoč tome, kako generacija Z sve više ulazi na tržište rada i nameće svoje vrijednosti, očekuje se da će kompanije morati prilagoditi svoje politike kako bi privukle i zadržale talente, pa bi fleksibilniji modeli rada, uključujući mogućnost uzimanja mikro-mirovina, mogli postati sve učestaliji scenarij.
Hoće li mikro-mirovine postati novi standard ili će ostati privilegija malog broja ljudi, ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući promjene u ekonomiji, radnom zakonodavstvu i percepciji poslodavaca, no jedno je sigurno: generacija Z nastavlja oblikovati budućnost rada na način koji prednost daje slobodi, mentalnom zdravlju i osobnom ispunjenju, a mikro-mirovine su samo jedan od koraka u tom smjeru.
Life&style
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.