- Oni znaju koja biljka umiruje, koja stvara kisik, koju darovati šefu prije pitanja o povišici, ali i koju, pazite sad, staviti pokraj osobe koja hrče
- Zovu se Leon Božić i Tomislav Štrkalj i stoje iza projekta Dnevna doza biljaka
Kada se sve zbroji i oduzme, za sve u životu postoji optimalna dnevna doza. Jedna jabuka, šest čaša vode, četiri zagrljaja, 1-2 para cipela (osim ako si stonoga), žlica maslinova ulja, 60 minuta hodanja... A znate li koja je dnevna doza biljaka? Na to pitanje odgovor zna dvojac koji je svjetski trend urbane džungle tako dobro uveo u domaću praksu da je stvar prestiža angažirati ih u oplemenjivanju svojeg životnog ili radnog prostora. Ne, ne govorimo o tandemu dragih simpatičnih bakica koje u slobodno vrijeme “štihaju”, nego o zgodnim cool dečkima. Njihova su imena Leon Božić i Tomislav Štrkalj, po struci su novinar i grafički tehničar, a uspjeli su u onome o čemu većina može samo sanjati – pretvoriti hobi u životno zanimanje.
Sve je počelo jednostavnom željom da hobi i ljubav prema biljkama podijele s drugima i usput se dobro zabave. Pritom nisu slijedili trend pisanja na engleskom niti im je cilj bio postati tek još jedan pokret na svjetskoj razini. Jednostavan pristup, kreativnost, mnoštvo korisnih savjeta na Instagram profilu Dnevna doza biljaka pokazali su se kao formula koja pali, ljudi su shvatili ideju i inicijativu, želju da se nešto novo donese i godinu i pol kasnije pokrenuli su obrt. Diplomirao sam novinarstvo, a onda radio tri godine u agenciji za digitalni marketing kao content manager. Trenutačno sam vlasnik obrta, freelancer sam u digitalnom marketingu, ali ostavljam dovoljno vremena za Dnevnu dozu biljaka i projekte koje imamo. Tomislav je grafički tehničar, a trenutačno radi u prodaji kao visual merchandiser. Dakle, po struci nismo vezani uz biljke, ali super je to što danas možeš biti mnogo toga, samo trebaš imati volje i raditi na tome. Tako smo mi od svojih hobija izvukli ono najbolje i odlučili se time baviti profesionalno – kaže Leon i dodaje kako su se našli na pravome mjestu u pravo vrijeme, udružili snage i krenuli.
Ufurati se u priču nije bilo teško jer Tomislav od malih nogu obožava biljke i ima “zeleni prst”, a Leon se bavi fotografijom i marketingom. Pomoglo je i to što su, kako kažu, obojica štreberi i pravi im je izazov učiti. Pa i na vlastitim pogreškama.
Nekad napraviš nešto pogrešno s biljkom, a onda se jedan informira o tome u knjigama, na forumima i kod svih divnih ljudi koji se biljkama bave cijeli život, pa to znanje prenese drugome i pobrinemo se da ne ponovimo pogrešku. Uvijek je zanimljivo gledati lijepu biljku, ali razumjeti kako ona funkcionira još je zanimljivije – počneš cijeniti svaki novi list ili cvijet kad znaš proces iza njih. Kao što smo rekli, okružili smo se i profesionalcima koji su uvijek voljni podijeliti znanje, a to stvarno mnogo znači – otkrivaju dečki koji nisu stali na popularnom instagramskom profilu. Bave se uređenjem ureda i izloga, surađuju s ekipom Botaničkog vrta FMF-a u Zagrebu, koji su im i “joker zovi” kada ustrebaju savjete o biljkama, drže radionice i pripremaju još suradnji i projekata.
Kreativne radionice u sklopu raznih festivala i događanja kao što su Design District, Advent, ZGodionica, Girls Weekend i Floraart Tomislav i Leon uvijek prilagođavaju publici. Na filmskom festivalu Girls Weekend u centru Kaptol Boutique Cinema održavali su radionicu koja ne uključuje blatne ruke jer ipak su tu polaznici koji su došli u kino, a ne vrtlariti. S druge strane, na Floraartu svi su bili spremni zaprljati ruke pa su radionice bile prilagođene tome. Na radionicama fotkaju, snimaju, trude se odraditi i live stream da ljudima pokažu što se događa i kako to izgleda na njihovoj radionici. Za dvojicu muškaraca, stvarno su, kažu kroz smijeh, super multitaskeri. Na pitanje u čemu ljudi najčešće griješe kada je riječ o biljkama, uglas odgovaraju – voda! Točnije, previše vode. Drugi je problem svjetlost, ima je previše ili premalo. Trudimo se pomoći koliko možemo, poruke o biljkama stižu nam svaki dan. Svima savjetujemo da pročitaju nešto o biljci koju su kupili ili dobili kako bi naučili kako dalje s njom.
Nažalost, katkada izgubiš nekoliko biljaka prije nego što shvatiš kako funkcioniraju, ali i to je dio učenja – objašnjava Tomislav koji obožava agave i trenutačno je u misiji skupiti svaku postojeću, dok Leon voli zračne biljke roda Tillandsia, a zajednička ljubav im je alokazija, kod nas poznata i kao adam. Dvojac koji sve zna o bilju, zna i kako priliči uputiti se u goste. Zaboravite bombonijere koje putuju iz “kuće u kuću” poput čarobnjaka, ponesite biljke koje će vaši domaćini zauvijek zadržati.
Vjeruješ li u feng shui, super je ponijeti biljku kineski dolar (Pilea peperomioides) zbog njezinih okruglih listova ili drvo novca (Crassula ovata), a nikako se ne smiju poklanjati umiruće biljke ili bodljikavi kaktusi – kažu Tomislav i Leon, dodajući kako na biljci nikada ne smiješ zahvaliti. A što darovati šefu kojega želite odobrovoljiti? Znamo da vas to zanima, a evo i odgovora… Barem je to lako, šefu uvijek možeš pokloniti mentu i bocu džina, a onda tražiti povišicu. Šalu na stranu, nikad ne želiš nekome tko ne zna o biljkama darovati zahtjevnu biljku koja će ga samo frustrirati. Najbolje je krenuti s izdržljivom biljkom sanseverijom (Sansevieria trifasciata) i našaliti se kako se kod nas zove još i 'svekrvin jezik' zbog svojih dugih i oštrih listova – objašnjavaju i nastavljaju tumačiti kako je taj isti svekrvin jezik odlična biljka za svaku prostoriju jer i noću proizvodi kisik, a na sebe veže razne nečistoće iz zraka i čisti zrak. Razne toksine iz zraka upijaju, među ostalima, i zlatni puzavac te mirni ljiljan, a biljka ananas navodno sprečava hrkanje.
Što tiče se neobičnog raslinja, dečki su fanovi velikih biljaka jer, kako kažu, ima nešto u tome kad gledaš biljku koja je viša od tebe i ima goleme listove, a još je bolje ako je kod tebe otkad je bila beba. Imamo jednu ludu biljku, doduše još je mlada, ali super raste. Zove se Dioscorea elephantipes, zovu je još i 'slonovo stopalo', a što je starija, sve više izgleda kao kornjačin oklop. Imamo i paprat Humata tyermanii koja pušta tamne, dlakave rizome koji podsjećaju na noge tarantule. I, naravno, mesožderke, točnije kukcojetke, biljke koje su zbog nedostataka minerala u prirodnom staništu razvile način konzumacije kukaca – zaključuju Tomislav i Leon, majstorski duo Dnevne doze biljaka čije vrijeme tek dolazi.
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.