- Kućice poznate kao planinarska skloništa utočište su planinarima i mjesto na kojemu mogu prespavati, odmoriti se za nastavak puta, ali i dragocjeni zaklon u slučajevima nužde
- Njihova su vrata otvorena baš svima, a jedino je pravilo da ih po odlasku ostavimo jednako uredna kao što smo ih i pronašli
- Noćenje u njima je neponovljivo iskustvo, a iako je svako šarmantno i posebno na svoj način, neka su ipak malo posebnija od drugih
Za razliku od luksuznih vila i kuća za odmor s najnevjerojatnijim pogledima u kojima noćenje stoji toliko da zauvijek o njemu možemo samo sanjati, postoje i kućice smještene u netaknutoj prirodi, s jednako veličanstvenim pogledima, u kojima je noćenje potpuno besplatno - 'samo' se trebamo popeti do njih.
Planinarska skloništa utočište su planinarima i mjesto na kojemu se mogu odmoriti te skupiti snagu za nastavak puta, ali i dragocjeni zaklon u slučajevima nužde, i nerijetko su jedini krov nad glavom koji im se u planinama nudi. Njihova su vrata otvorena baš svima, a jedino je pravilo da ih po odlasku ostavimo jednako uredna kao što smo ih i pronašli.
Ima ih gotovo svaka planina, a iako ne pružaju nikakve materijalne luksuze, noćenje u njima je neponovljivo iskustvo, baš kao i buđenje u prirodi s kojom su stopljene. Oni koji su ga doživjeli često će reći da ih znaju ostaviti bez daha ljepota netaknute prirode, pogledi koji im se prostiru pred očima i smiraj kojim su okruženi, a iako je svako šarmantno i posebno na svoj način, neka su ipak malo posebnija od drugih.
Life&style
Planinarsko sklonište Miroslav Hirtz na Bijelim stijenama
Foto: Instagram @bike_and_hike_croatia
Foto: Instagram @maja_dugi
Po mnogima najljepše planinarsko sklonište u Hrvatskoj izvorno je izgrađeno još davne 1974. godine, no potpuno je izgorilo svega tri mjeseca kasnije. Ponovno je izgrađeno 1976., a u onom obliku u kojem ga poznajemo danas postoji zahvaljujući obnovi prema projektu arhitekta Ivana Juretića te volonterima i članovima HPD Kapela iz Zagreba. Nalazi se na 1280 metara nadmorske visine u rezervatu Bijele stijene, usred Velike Kapele, svega 50-ak metara od planinarske kuće 'Dragutin Hirc', a sklonište u kojemu može prenoćiti 20 osoba posebno se ističe velikim staklenim stijenama koje gledaju na šumu.
Planinarsko sklonište Ždrilo na Velebitu
Foto: Instagram @mariojurina
Foto: Instagram @mariojurina
Na 1010 metara nadmorske visine, sklonište je uz pomoć volontera izgradio arhitekt Ivan Juretić, a da bi ga sastavio, u planini je proveo 21 dan. Nalazi na Piskovoj kosici, tri sata hoda od Baških Oštarija i svega pola sata hoda od glavne staze koja nastavlja za Šugarsku dulibu, a sastoji se od jedne funcionalno uređene prostorije u kojoj su peć, stol s klupama i ležaji za noćenje za 6 osoba. Nadomak skloništa prošle je godine napravljen i wc, a važno je samo da se u njega ne ubacuje nerazgradive vlažne maramice i smeće.
Planinarsko sklonište Pakline na Biokovu
Foto: Instagram @mariojurina
Foto: Instagram @mariojurina
Sklonište s uvjerljivo najveličanstvenijim pogledom na ovim prostorima nalazi se na 852 metra nadmorske visine, a do njega su potrebna otprilike dva sata hoda. Za njegovu je izgradnju zaslužno Planinarsko društvo Pozjata iz Brela, a šarmantna kućica s dovoljno prostora za 10 osoba helikopterom je dopremljena na lokaciju uz pomoć Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Na otprilike pola sata hoda od skloništa nalazi se zanimljiv krški fenomen - Biokovsko oko ili Šuplja stina, a iz same kućice i s njezine terase prostire se pogled vrijedan sve muke, na Makarsku rivijeru, Brela, Bašku Vodu i otoke.
Life&style
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.