• Mantra „Nemoj previše soliti!” danas je sveprisutna. Znamo da je unositi mnogo soli nezdravo jer štetno utječe na niz stvari u organizmu. A sol (u priličnim količinama) je u brojnoj hrani
• Prema statistici, žene u Hrvatskoj unose znatno više od preporučene doze, a muškarci gotovo dvostruko
• Opća hajka na sol dovela je do toga da se preporučaju sve manje doze, no istraživanja pokazuju da je premalo puno opasnije od previše. Evo objašnjenja...

Dok se prehrambene preporuke redovito bacaju u vodu, o soli se uvijek pjevala ista pjesma: budi štedljiva, za dobrobit svoga srca. Previše soli, a time i previše natrijevog klorida, povisuje krvni tlak, napreže i oštećuje arterije te može indirektno dovesti do srčanog i moždanog udara. Preporuka nutricionista je da odrasle osobe ne bi trebale konzumirati više od šest grama soli (otprilike jedna čajna žličica) dnevno.

Dakle, koliko soli unosimo svaki dan?

Međutim, skloni smo jesti jače začinjenu hranu. Prema statistikama, žene u Hrvatskoj u prosjeku unose 10,2 grama soli dnevno, a muškarci čak 13,3 grama. Ali, je li to doista štetno? Moraš znati kako natrijev klorid djeluje u tijelu. U vezi s krvnim tlakom, liječnici su prvenstveno zainteresirani za element natrij: on stvara električne naboje na staničnim membranama i tako opskrbljuje energijom živčane impulse, mišićne kontrakcije te transport hranjivih i prenosivih tvari kroz stanične stijenke.

Ovaj mineral je također važan za vezanje vode u tijelu i vitalan je za organizam, zbog čega su se tijekom evolucije razvili mehanizmi kojima tijelo prati i regulira sadržaj natrija. Ovisno o opskrbi, bubrezi izlučuju malo ili više natrija s urinom, a i mogu ga po potrebi povratiti iz predurina.

Sve te reakcije kontrolira složeni sustav hormona koji utječu jedni na druge. Povišeni krvni tlak se zapravo može smanjiti za do šest mmHG (milimetara žive) ako značajno ograničiš konzumaciju soli, ali, (sada postaje uzbudljivo), učinak se javlja samo kod nekih pacijenata s visokim tlakom.

Tko i kako reagira na sol?

„Samo oko 30 posto je 'osjetljivo na sol', odnosno jače reagira na sadržaj soli u hrani“, kaže profesor dr. Clemens von Schacky, voditelj odjela za preventivnu kardiologiju u Sveučilišnoj bolnici u Münchenu. Jedini način da saznaš je opsežno testiranje, gdje se smanjuje unos soli te prati krvni tlak u razdoblju od nekoliko tjedana. Čimbenici koji utječu na osjetljivost soli su geni, dob, težina i stanje metabolizma.

'Iskreno rečeno: tako se ubijaju ljudi'

Poput mnogih drugih stručnjaka, von Schacky stoga više ne smatra opravdanim pozivati sve na štednju soli, a osobito ne kada se preporučuju ciljane vrijednosti manje od pet grama dnevno, kao u SAD-u i WHO-u, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. „Da se drastično izrazim: tako se ubijaju ljudi“, kaže. Kod otprilike 20 posto ljudi krvni tlak ne pada kada smanje konzumaciju – on raste! To ima veze s hormonskim protumjerama koje tijelo koristi da reagira na smanjeni unos soli.

Aktivira se „os stresa“ vegetativnog živčanog sustava, a to ima iste posljedice kao i kod psihičkog stresa: hormoni stresa se oslobađaju i potiču sklonost tijela upalama, dok se u isto vrijeme nepovoljno razvija razina lipida u krvi. I jedno i drugo povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

miss kuha Znaš da nije zdravo jako soliti hranu, zato ti donosimo zdrave alternative kuhinjskoj soli

Nedavno je kanadsko istraživanje s više od 130.000 sudionika iz 49 zemalja pokazalo da manji udio soli u prehrani ima negativan učinak. Oni koji su konzumirali manje od 7,5 grama soli dnevno imali su više kardiovaskularnih bolesti. Broj umrlih tijekom promatranog razdoblja bio je još veći kada je konzumirano manje od deset grama. Tek s konzumacijom soli većom od 17,5 grama dnevno učinak je ponovno postao negativan – i to samo kod osoba s visokim krvnim tlakom. Statistički se čini da je uobičajena konzumacija soli u Hrvatskoj za većinu ljudi taman.

Dakle, trebamo li promijeniti navike sa soljenjem? Nažalost, teško je procijeniti vlastitu potrošnju soli, uostalom, najveći dio ne dolazi iz soljenke, nego se „potajno“ unosi s kruhom, sirom, kobasicama i gotovim proizvodima. U međuvremenu je, međutim, postalo očito da nam ti podaci ne trebaju nužno kako bismo krvni tlak održali u zdravim granicama - dugo vremena, u raspravi o soli, gotovo se nije obraćala pozornost na ulogu minerala kalija, koji se uglavnom nalazi u povrću.

Previše si posolila jelo? Od svih metoda i savjeta, jedino ga ovaj trik može spasiti

Najbolje je jesti puno voća, povrća i orašastih plodova

„Rezultati istraživanja posljednjih nekoliko godina pokazuju da omjer natrija i kalija u hrani određuje kardiovaskularni rizik u puno jače nego samo jedan od dva parametra“, kaže nutricionistica dr. Nicolai Worm s Njemačkog sveučilišta za prevenciju i zdravstveni menadžment u Saarbrückenu.

Međutim, kalij se ne preporučuje nužno kao dodatak prehrani. Pri većim dozama mogu se pojaviti nuspojave poput mučnine i drugih gastrointestinalnih tegoba. S druge strane, oni koji jedu više svježeg povrća, voća i orašastih plodova, također poboljšavaju omjer ta dva minerala zamjenjujući time dio hrane kojom se unosi natrij kao što su kobasice i gotovi proizvodi.

Life&style Ovih 5 pogrešaka radimo kad koristimo običnu, kuhinjsku soli – a da nismo toga niti svjesne

Od toga profitiraju i figura i metabolizam, a neizravno i ravnoteža natrija i krvni tlak. Budući da je prekomjerna tjelesna težina često povezana sa smanjenom osjetljivošću tijela na hormon inzulin, koji prenosi šećer u krvi u stanice. „Kao rezultat toga, visoke razine inzulina u krvi javljaju se uvijek iznova, a to potiče reapsorpciju natrija u bubrezima“, kaže Worm. Pojednostavljeno rečeno: tijelo sakuplja viškove umjesto da ih izlučuje. Povrh toga, „inzulinska rezistencija“ povezana je sa značajno povećanim rizikom od masne jetre, dijabetesa i srčanog udara.

Ako jedeš puno povrća, jednim udarcem ubijaš nekoliko muha, a onda, osim ukusnog bilja i začina, zelenoj salati, rajčici i brokuli možeš dodati i dovoljno soli da bude uistinu dobrog okusa.