• Debljamo li se od krumpira? Je li sirovo povrće najzdravije?
• Otkrit ćemo ti neke prehrambene mitove koje definitivno treba raskrinkati 

Sigurno si puno puta čula od mame ili bake: „Nemoj jesti vrući, svježe pečeni kruh! Boljet će te trbuh!“ Je li to doista istina ili ne? Naime, postoje neke pogrešne prehrambene predodžbe. Razotkrit ćemo ti neke dugogodišnje glasine o kuhinji…

Life&style 5 namirnica punih masnoća i kalorija koje je itekako preporučljivo jesti

1. Krumpir deblja

Kakva kleveta! U usporedbi s drugim klasičnim prilozima, krumpir je čak i puno primjerenija alternativa. Krumpir donosi samo 105 kalorija na tanjur po gotovom obroku.

Riža, s druge strane, ima oko 170 kalorija, a ista količina tjestenine ima oko 225 kalorija. Međutim, savjetuje se oprez što se tiče pomfrita: štapići od krumpira, prženi na masti, sadrže približno 370 kalorija po porciji - i to bez majoneze.

2. Sol povisuje krvni tlak

Ova se teza temelji na zapravo logičnoj pretpostavci da sol veže vodu, povećavajući tako volumen krvi te podiže krvni tlak. I doista, štakori u laboratoriju reagirali su na slanu hranu s povišenjem krvnog tlaka. Ali, ako bi dozu primijenjenu u pokusima na životinjama preračunali na ljude, dobila bi oko pola kilograma soli dnevno. Trenutačno smo u prosjeku od osam grama.

Uz to, utjecaj konzumacije soli na krvni tlak kod ljudi mogao se dokazati samo u iznimnim slučajevima i to tek u vrlo maloj mjeri. Dakle, većina nas mirne savjesti može jaje za doručak začiniti s prstohvatom soli.

Ovih 9 anti-aging namirnica pomažu ženama iznad 40 vratiti mladenački izgled

3. Vitaminima se ne možeš predozirati

Kao što je to često slučaj, primjenjuje se Paracelsusova rečenica: „Doza čini otrov“. Svatko tko uzima vitaminske dodatke bez preporuke liječnika i u nekontroliranim količinama, može, u najgorem slučaju, naštetiti vlastitom zdravlju.

Na primjer, u slučaju predoziranja vitaminom C, može doći do ozbiljnog proljeva, a vitamin B6 do neuroloških poremećaja. Vitamin A (u obilju ga sadrže svinjska i goveđa jetra) može oštetiti fetus u maternici čak i uz malo predoziranje. U nekoliko istraživanja čak se sumnjalo na beta-karoten, koji povećava rizik od raka pluća kod pušača u izoliranom obliku i u velikim dozama.

Ali, nemoj se bojati hrskave mrkve: rizik od predoziranja obično postoji samo kod visoko koncentriranih dodataka prehrani. A to je zapravo suvišno za zdrave ljude, sve dok redovito jedeš svježe voće i povrće, cjelovite žitarice i mliječne proizvode, kao i malo mesa i ribe.

Life&style Ove namirnice pomoći će da na prirodan način reguliraš estrogen

4. Špinat je najveći dobavljač željeza

I dalje kruži glasina kako špinat ima senzacionalno visok sadržaj željeza. Ali, ta se pretpostavka temelji na nesporazumu: švicarski fiziolog Gustav von Bunge odredio je sadržaj željeza od 35 miligrama na 100 grama sušenog (!) špinata.

Kasnije se ta vrijednost jednostavno prenijela na svježi špinat koji se, međutim, sastoji od 90 posto vode. Trebalo bi podijeliti sadržaj željeza koji je dokazao Bunge s deset i tako doći do vrijednosti od 3,5 miligrama željeza na 100 grama, što je prosjek za povrće. Također treba napomenuti da tijelo manje koristi željelo biljnog porijekla od onog iz životinjske hrane.

5 namirnica koje su izvrsne za tvoju kožu, kosu i nokte - počni ih češće jesti

5. Ako jedeš kasno navečer, udebljat ćeš se

Svatko tko tijekom dana jede dovoljno i još uvijek redovito uživa u raskošnoj večeri ili vrećici čipsa ispred televizora, doista mora očekivati šlaufove na trbuhu. Međutim, to je samo zato što je ukupan broj kalorija unesenih tijekom dana previsok. Samo to određuje hoćeš li se udebljati ili izgubiti na težini ili održavati svoju težinu konstantnom.

Naravno, možeš uštedjeti na kalorijama otkazivanjem večere. Ali, to također funkcionira ako preskočiš doručak ili ručak. Zaključak je da nije važno hoćeš li to napraviti ujutro, u podne ili navečer.

6. Od svježeg kruha boli trbuh

Ovo je vjerojatno „pedagoška glasina“ iz vremena siromaštva. Naime, tako su se uvjeravala djeca da ne načinju svježi kruh dok ne pojedu stari.  
Danas svatko iz vlastitog iskustva zna da može jesti i hrskave vruće bagete bez bolnih posljedica. Eventualno kod osjetljivih ljudi jako  svježi kruh u velikim količinama može dovesti do nadutosti.

Još jedna uobičajena zabluda: što je boja tamnija, to je kruh zdraviji. Često je brašno obojeno tamnim sladom kako bi pogače imale određenu integralnu privlačnost. Ali, samo kad je izričito označeno kao „cjelovito (integralno) zrno“, u njemu doista i jest cjelovito zrno.

Zašto je loše držati kruh u hladnjaku, a dobro staviti ga u zamrzivač?

7. Sirova hrana je najzdravija

Sadržaj vitamina osjetljivih na toplinu, kao što su B1, B6, folna kiselina ili vitamin C, ponekad se uvelike smanji kod dugotrajnog kuhanja. Zato je sasvim logično redovito jesti svježe, sirovo voće i povrće. Međutim, postoje i zdrave tvari, poput karotenoida iz mrkve i rajčice, koje su nakon zagrijavanja posebno korisne za tijelo.

Neke namirnice, poput riže, krumpira i mahunarki, potpuno su nejestive sirove, druge, poput žitarica, su teško probavljive. Jaja, meso i riba mogu sadržavati klice koje su štetne po zdravlje i koje se unište kad se kuhaju. Najzdravija alternativa je uravnotežena mješavina sirove i kuhane hrane.

Life&style Ove namirnice nikada se ne smiju zamrzavati, a neke vrlo vjerojatno već imaš u zamrzivaču

8. Jedenje jaja povećava razinu kolesterola

Kolesterol je važna građevna stvar u tijelu. Srce i mozak u velikoj su mjeri sačinjeni od te supstance koja je slična masti. Zato ga tijelo proizvodi samo u količinama od 1.000 do 1.500 miligrama dnevno. Dodatnih 100 do 300 miligrama dnevno apsorbira se hranom.

Kokošje jaje sadrži impresivnih 200 miligrama kolesterola (usput rečeno, žlica maslaca sadrži samo smiješnih 24 mg), ali samo 30 do 60 posto toga tijelo apsorbira. Maksimalni unos putem hrane je 500 miligrama dnevno.

Tijelo na to reagira prilagođavanjem vlastite sinteze unosa kolesterola. Čini se da brojna istraživanja potvrđuju da ova regulacija djeluje toliko dobro da razina kolesterola u krvi ostaje više-manje konstantna - bez obzira na to koliko unosimo s hranom.

Savršena kajgana, kuhano i poširano jaje: ovih 15 grešaka kod pripreme jaja rade mnogi, ali ti više nećeš

9. Smeđa jaja su zdravija od bijelih

Kakva kokoš, takvo jaje: boja ljuske ovisi isključivo o pasmini, tj. smeđa koka - smeđe jaje. U prošlosti je zapravo postojala tendencija držanja bijelih pilića za jaja, a smeđima je dopuštano da rastu kao organski piliće. Ali, u to se pravilo ne možemo pouzdati. Srećom, detaljni podaci, uključujući podrijetlo jaja, ovih dana moraju biti na ambalaži.

10. Ananas prirodno kuri mast 

Bromelin, enzim koji sadrži ananas, navodno djeluje na sagorijevanje masti. Jedino bi pitanje bilo kakve bi razgradnja proteina trebala imati veze s gubitkom masti. Ali, to je suvišno, jer se enzimi ionako potpuno razgrađuju želučanom kiselinom i tako gube svoj - kakav god – učinak sagorijevanja. Ali, svježi ananas je definitivno ukusan…