Popisivao je žene za "kartu ljepote"

Tanka crta dijeli genijalnost od ludila i mnogi od najvećih svjetskih umova često su bili na svoju ruku. Ali malo tko je bio tako ćaknut kao Francis Galton. Rođen 1822. u Engleskoj u obitelji imućnog bankara, Galton je od malena pokazivao da je posebno pametan: naučio je čitati s dvije godine, Shakespearea je gutao sa šest. Studirao je na Cambridgeu s namjerom da završi medicinu, ali odustao je, kao i od pokusa u koji se upustio kad se sa 18 godina zaposlio u bolničkoj ljekarni: odlučio je na sebi iskušati sve lijekove, i to abecednim redom, ali pokus je završio već na slovu C, kad je Galton ispio krotonovo ulje (croton oil na engleskom) koje je trebalo izazvati proljev i povraćanje, i jest. To je Galtonu bilo dosta da zaključi kako lijekovi djeluju i da ih više ne treba testirati.

Kad mu je bilo 22 godine, umro mu je otac i ostavio mu poveliko nasljedstvo pa Galton više nije morao raditi, nego se mogao slobodno posvetiti istraživačkim putovanjima i pokusima.

Išao je u lov na nilske konje, prešao Nubijsku pustinju na devi, naučio arapski, zaradio spolnu bolest od neke prostituke i odvažio se ući u neistraženu jugozapadnu Afriku gdje je poglavici Nagorou, navodno najdebljem čovjeku na svijetu, predao umjetnu krunu, za što mu je poglavica iz zahvalnosti dao svoju nećakinju, ali Galton ju je ipak odbio i vratio se kući, gdje se poslije i oženio. On i Louisa nikad nisu imali djece.

Getty Images

Kad god možeš, izbroji

Krilatica mu je bila “Kad god možeš, izbroji” i to je i radio. Izveo je jednadžbu za kuhanje čaja, smislio mjerač koji je pokazivao zabavljaju li se gosti na večeri, predložio znanstveni način rezanja torte, a čak i dok je pozirao za autoportret, vrijeme je kratio brojeći koliko puta je slikar kistom potegnuo preko platna.

Dokaz da molitva ne djeluje

Budući da nije bio baš veliki vjernik, odlučio je dokazati kako je uzalud moliti Boga za pomoć: izmjerio je duljinu životnog vijeka pripadnika kraljevskih obitelji, za koje njihovi podanici redovito mole Boga da ih poživi, i usporedio ih s duljinom života običnih ljudi. Pokazalo se da prinčevi i princeze uglavnom žive kraće od svojih podanika, iz čega slijedi da molitva ne djeluje.

Karta ljepote Britanije

Jedan od Galtonovih najbizarnijih projekata je karta ljepote, na kojoj je razvrstao gradove u Britaniji prema ljepoti njihovih stanovnica, od najljepših do najružnijih. Ljepotu je procjenjivao osobno, tako da je stajao na ulici, promatrao prolaznice i ocjenjivao ih pomoću spravice koju je skrivao u džepu. Najljepše su žene u Londonu, utvrdio je Galton, dok su u Aberdeenu najružnije.

Thinkstock / Spencer Davies

Naočale za čitanje pod vodom

Premda su se njegovi eksperimenti uglavnom sastojali od promatranja, Galton se bavio i izumima. Izradio je šešir s otvorima za hlađenje pregrijanog mozga, naočale za čitanje pod vodom i zviždaljku s frekvencijom nečujnom za ljudsko uho kojom je izluđivao pse na londonskim ulicama. 

Otisci prstiju 

U radu iz 1888. Galton je utvrdio da ne postoji dvoje ljudi s identičnim oticima prstiju i napravio podjelu otisaka prema obliku linija. Tako je postavio osnovna načela daktiloskopije koju je kasnije razvio i praktično primijenio Ivan Vučetić, Hrvat koji je 1892. prvi na svijetu riješio zločin i otkrio ubojicu pomoću otisaka prstiju.

Thinkstock / Spencer Davies

Meteorologija

U to doba meteorologija jedva da je postojala kao znanost i prvog službenog prognozera vremena Britanci su toliko ismijavali zbog potpuno pogrešnih prognoza da je jadnik počinio samoubojstvo. Galton je prikupio izvješća o vremenu iz cijele Europe, izradio prototip meteorološke karte i otkrio nešto što se i danas zove anti-ciklona.

Možda vas zanima Znanost potvrdila: tvrdoglavi ljudi žive dulje Life&style

Eugenika

Nadahnut teorijama svojeg bratića Charlesa Darwina, Galton se bacio na istraživanje prenošenja svojstava s generacije na generaciju. Osnovao je Antropometrijski laboratorij u kojem je proučavao blizance, izmjerio više od 10 tisuća ljudi na razne načine, od veličine lubanje do sluha, i razvio prve testove inteligencije. Problem je što se nije zaustavio na mjerenju, nego je htio i poboljšati ljudsku vrstu pa je predlagao da se uspješne i bogate potiče na rani brak i djecu koja bi trebala naslijediti njihove osobine i također postati uspješna i bogata, a da se umno zaostalima ograniči razmnožavanje. Galton je imao dobre namjere i nije vjerojatno ni slutio kako će se njegove ideje poslije izobličiti.