O ospicama se piše svako malo, iznose se podaci i činjenice, svaki slučaj u susjednim zemljama se prenosi, a dok se Hrvati informiraju, ospice su stigle u Hercegovinu, a sumnja se i u Dubrovnik! S obzirom na dugi vikend koji slijedi, možda da prije puta provjerimo knjižice cijepljenja?
Ospice dišu za vratom Splitu i Dubrovniku. Prema navodima Slobodne Dalmacije, krajem prošlog tjedna, u mjestu Čitluk, pojavio se prvi slučaj obolijevanja od ospica, a Sveučilišna klinička bolnica Mostar potvrdila je da se radi o toj bolesti. Nije Hercegovina tako daleko - prošli tjedan i u Opću bolnicu Dubrovnik primljen je pacijent iz Stona, čija klinička slika odgovara ospicama, no još se čekaju rezultati testova koji su poslani u Zagreb. Ponovimo lekciju o cijepljenju – krajnji je čas.
Kako bi neko područje bilo sigurno da do epidemije ne može doći, procijepljenost mora biti minimalno 95%, kada se postiže tzv. 'kolektivni imunitet'. Cjepiva se daju u dvije doze, primovakcinacija i docjepljivanje (revakcinacija) nakon par mjeseci ili godina kako bi se omogućila što duža ili trajnija zaštita djece od zaraznih bolesti. Što se ospica tiče, ona se daju u prvoj godini života, te ponovo u školskom uzrastu. Kakva je procijepljenost djece u Hrvatskoj? Prema najnovijim podacima HZJZ-a, sveukupna procijepljenost u Hrvatskoj za 2017. nije blistava – prvo cjepivo je primilo svega 88,97%, a drugo 95,14%. Što znači da su djeca predškolskog uzrasta u većoj opasnosti od zaraze, ali i komplikacija koje nosi bolest poput ospica.
Najveći problem u cijeloj priči je činjenica da potencijalna epidemija graniči sa županijama u kojima je procijepljenost djece niska. Recimo, ukoliko bi bolest pokušala ući u zemlju blizu Međimurske županije, potencijalne prijetnje i nema baš, jer je procijepljenost u toj županiji na visokom mjestu, prvo cjepivo primilo je 96,85%, a drugo 98,29%. No, Splitsko-dalmatinska županija bilježi 78,48%, dok Dubrovačko-neretvanska županija ima razloga za brigu. Prvo cjepivo protiv ospica primilo je samo 55,84% djece predviđeno za cijepljenje. Iako je procijepljenost narasla u odnosu na 2016. godinu, to je daleko od dovoljnog, pogotovo ako uzmemo u obzir tendencije kretanja ljudi na ovom malom području.
Dr. Sanja Kurečić-Filipović, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kaže nam:
"Hrvatska je bez obzira na nižu procijepljenost od one koja nam garantira kolektivni imunitet i dalje među zaštićenijima u Europi – na primjer, mi jedini uz Maltu nismo imali zabilježen jedan slučaj ospica do svibnja, što je dobar rezultat, pogotovo ako pogledamo susjede. Kada zaražena osoba dođe u kontakt sa cijepljenom osobom i visokim postotkom procijepljenosti, taj slučaj može ostati izoliran i pod kontrolom. No, problem nastaje ukoliko zaražena osoba dođe u kolektiv u kojem je jako niska procijepljenost, kao što je slučaj s Dubrovačko-neretvanskom županijom".
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, stanje je jako zabrinjavajuće za područje čitave Europe.
U 2017. godini, u Europi je zabilježeno 21.315 slučajeva, a regionalna direktorica za Europu, dr. Zsuzsanna Jakab, izjavila je tom prilikom – 'Svaka nova osoba zaražena virusom ospica u Europi podsjeća nas da je svako necijepljeno dijete ili svaka odrasla osoba, bez obzira na mjesto stanovanja, u velikom riziku od obolijevanja i širenja bolesti prema drugima koji možda nisu u mogućnosti primiti cjepivo.'
Pitali smo voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, dr. sc. Bernarda Kaića, prim. dr. med. specijalista epidemiologije, što nam je činiti kada su ovakve situacije pred vratima:
"Važno je ponovo vratiti i ojačati povjerenje ljudi u medicinu i znanost. To je moguće kroz kontinuiranu i sustavnu edukaciju i podizanje svijesti opće i stručne javnosti, a istovremeno je potrebno i izloženost ljudi dezinformacijama svesti na manju mjeru. Također je važna i kontinuirana suradnja s medijima, koji bi trebali izbjegavati stvaranje lažne ravnoteže među suprostavljenim stavovima, radi 'uravnoteženog' odnosno 'neutralnog' prikaza različitih stavova prema ovom medicinskom postupku.
Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, dr. sc. Bernard Kaić
Naime, u medicinskoj struci postoji konsenzus oko koristi od cijepljenja i 'uravnotežen' prikaz medicinskih stavova temeljenih na dokazima i stavova pojedinaca koji ne prihvaćaju suvremenu medicinu, nema edukativnu vrijednost za publiku.
Sve pozivamo da se za dobivanje provjerenih informacija i donošenja informirane odluke o cijepljenju obrate onima koji se stručno i znanstveno svakodnevno bave cijepljenjem".
Komentiraj, znaš da želiš!
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.