Život 28. svibnja 2018.

Pitali smo liječnike trebamo li strahovati od epidemije ospica, evo što su nam rekli

Getty/Guliver.

O ospicama se piše svako malo, iznose se podaci i činjenice, svaki slučaj u susjednim zemljama se prenosi, a dok se Hrvati informiraju, ospice su stigle u Hercegovinu, a sumnja se i u Dubrovnik! S obzirom na dugi vikend koji slijedi, možda da prije puta provjerimo knjižice cijepljenja?

Ospice dišu za vratom Splitu i Dubrovniku. Prema navodima Slobodne Dalmacije, krajem prošlog tjedna, u mjestu Čitluk, pojavio se prvi slučaj obolijevanja od ospica, a Sveučilišna klinička bolnica Mostar potvrdila je da se radi o toj bolesti. Nije Hercegovina tako daleko - prošli tjedan i u Opću bolnicu Dubrovnik primljen je pacijent iz Stona, čija klinička slika odgovara ospicama, no još se čekaju rezultati testova koji su poslani u Zagreb. Ponovimo lekciju o cijepljenju – krajnji je čas.
Kako bi neko područje bilo sigurno da do epidemije ne može doći, procijepljenost mora biti minimalno 95%, kada se postiže tzv. 'kolektivni imunitet'. Cjepiva se daju u dvije doze, primovakcinacija i docjepljivanje (revakcinacija) nakon par mjeseci ili godina kako bi se omogućila što duža ili trajnija zaštita djece od zaraznih bolesti. Što se ospica tiče, ona se daju u prvoj godini života, te ponovo u školskom uzrastu. Kakva je procijepljenost djece u Hrvatskoj? Prema najnovijim podacima HZJZ-a, sveukupna procijepljenost u Hrvatskoj za 2017. nije blistava  – prvo cjepivo je primilo svega 88,97%, a drugo 95,14%. Što znači da su djeca predškolskog uzrasta u većoj opasnosti od zaraze, ali i komplikacija koje nosi bolest poput ospica. 

 | Autor: Getty/Guliver Getty/Guliver
Najveći problem u cijeloj priči je činjenica da potencijalna epidemija graniči sa županijama u kojima je procijepljenost djece niska. Recimo, ukoliko bi bolest pokušala ući u zemlju blizu Međimurske županije, potencijalne prijetnje i nema baš, jer je procijepljenost u toj županiji na visokom mjestu, prvo cjepivo primilo je 96,85%, a drugo 98,29%. No, Splitsko-dalmatinska županija bilježi 78,48%, dok Dubrovačko-neretvanska županija ima razloga za brigu. Prvo cjepivo protiv ospica primilo je samo 55,84% djece predviđeno za cijepljenje. Iako je procijepljenost narasla u odnosu na 2016. godinu, to je daleko od dovoljnog, pogotovo ako uzmemo u obzir tendencije kretanja ljudi na ovom malom području. 
Dr. Sanja Kurečić-Filipović, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kaže nam: 
"Hrvatska je bez obzira na nižu procijepljenost od one koja nam garantira kolektivni imunitet i dalje među zaštićenijima u Europi – na primjer, mi jedini uz Maltu nismo imali zabilježen jedan slučaj ospica do svibnja, što je dobar rezultat, pogotovo ako pogledamo susjede. Kada zaražena osoba dođe u kontakt sa cijepljenom osobom i visokim postotkom procijepljenosti, taj slučaj može ostati izoliran i pod kontrolom. No, problem nastaje ukoliko zaražena osoba dođe u kolektiv u kojem je jako niska procijepljenost, kao što je slučaj s Dubrovačko-neretvanskom županijom". 

 | Autor: Getty/Guliver Getty/Guliver
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, stanje je jako zabrinjavajuće za područje čitave Europe.  
U 2017. godini, u Europi je zabilježeno 21.315 slučajeva, a regionalna direktorica za Europu, dr. Zsuzsanna Jakab, izjavila je tom prilikom – 'Svaka nova osoba zaražena virusom ospica u Europi podsjeća nas da je svako necijepljeno dijete ili svaka odrasla osoba, bez obzira na mjesto stanovanja, u velikom riziku od obolijevanja i širenja bolesti prema drugima koji možda nisu u mogućnosti primiti cjepivo.'  
Pitali smo voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, dr. sc. Bernarda Kaića, prim. dr. med. specijalista epidemiologije, što nam je činiti kada su ovakve situacije pred vratima:
"Važno je ponovo vratiti i ojačati povjerenje ljudi  u medicinu i znanost. To je moguće kroz kontinuiranu i sustavnu edukaciju i podizanje svijesti opće i stručne javnosti, a istovremeno je potrebno i izloženost ljudi dezinformacijama svesti na manju mjeru. Također je važna i kontinuirana  suradnja s medijima, koji bi trebali izbjegavati stvaranje lažne ravnoteže među suprostavljenim stavovima, radi 'uravnoteženog' odnosno 'neutralnog' prikaza različitih stavova prema ovom medicinskom postupku.
 | Autor: Igor Šoban/Pixsell Igor Šoban/Pixsell Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, dr. sc. Bernard Kaić

Naime, u medicinskoj struci postoji konsenzus oko koristi od cijepljenja i 'uravnotežen' prikaz medicinskih stavova temeljenih na dokazima i stavova pojedinaca koji ne prihvaćaju suvremenu medicinu, nema edukativnu vrijednost za publiku. 
Sve pozivamo da se za dobivanje provjerenih informacija i donošenja informirane odluke o cijepljenju obrate onima koji se stručno i znanstveno svakodnevno bave cijepljenjem".  

Komentari 0